Proteklih dana u javnosti se govori o najavljenom pripajanju JZU Opće bolnice Prim. dr. Abdulah Nakaš Sarajevo Univerzitetsko kliničkom centru Sarajevo, te se plasiraju različite kontraverzne informacije koje nisu zasnovane na zakonima iz ove oblasti.

Naime, plasiraju se informacije da je Premijer Federacije BIH dogovorno sa premijerom KS zaključio da se ide sa Projektom pripajanja ove dvije bolnice. Za početak, želim istaći da se o ovom važnom pitanju ne može razgovarati i zaključivati na nivou Premijera FBIH i Premijera KS, bez strateškog opredjeljenja o ovom projektu na nivou vlada.

Interesira me da li se o ovom Projektu izjasnila Vlada KS, te koji su zaključci po istom.

Stoga, radi informisanja ovog doma, kao i sveukupne javnosti, želim podatke i o sljedećem:

Kakva je zaštita prava radnika iz radnopravnog odnosa koji su uposlenici bolnice koja se pripaja drugoj zdravstvenoj ustanovi? Ovo iz razloga jer su uposlenici JZU Opće bolnice s pravom uplašeni za svoj radno-pravni status. Govori se da im se traži da sporazumno podnesu zahtjev za prestanak radnog odnosa, uz obećanje da će nastaviti svoj radno-pravni status u UKCS.

Kako na ovo pitanje gledaju u Vladi KS, s obzirom da je Vlada donijela zaključak o zabrani prijema novih uposlenika i u javne ustanove, a isto je donijeto i na nivou Privremenog Upravnog odbora UKCS.“

1. Obzirom da sam na Osmoj Radnoj sjednici postavio poslaničko pitanje predhodnoj ministrici Emiri Mikulec, a isto se odnosi na odobravanje dva projekta Inistitutu za nuklearnu medicinu KCUS, tačnije dr. Begić Ameli mimo procedura, dobio sam odgovor od predhodne ministrice, te ovom prilikom ističem slijedeće :
Nezadovoljan sam odgovorom i istrajat ću u ovome do kraja.
U odgovoru se navodi da su projekti zaustavljeni i da je ugovor poništen što mi dodatno ukazuje na to da se radi o pokušaju maleverzacije. Također, navodi se saglasnost naučnog vijeća iz 2011.godine, dakle Projekta koji je završen.
Tražim da mi se dostave oba projekta, sva dokumentacija koju posjeduje ministarstvo vezana za projekte na koju se pozivaju u odgovoru na poslaničko pitanje : Ugovor o finansiranju projekata potpisan sa Kliničkim centrom Univerziteta u Sarajevu, Odluku o odobravanju finansijskih sredstava broj 10 – 1/4 - 20820-1 / 15 od 21.07.2015.godine Ministarstva zdravstva na osnovu koje je sačinjen predhodni Ugovor, Sporazum o raskidu ugovra sa KCUS, a koji se tiče navednih projekata.
Također tražim informaciju do kojeg iznosa finansijskih sredstava ministrica Mikulec je mogla dodijeliti sredstva bez obaveze raspisivanja javnog poziva i provođenja javnih procedura.
Obrazloženje koje su dali smatram nelegalnim jer se postavlja pitanje zašto onda uopšte postoji praksa provođenja javnih poziva za raspodjelu finansijskih sredstava u svrhu implementacije određenih projekata.
Također tražim informaciju od ministarstva finansija :
Da li su sredstva po osnovu ova dva projekta prebačena KCUS, ako jesu u kojem iznosu ?
Dakle radi se o projektim iz 2015.godine i to :
- Značaj ventilaciono / perfuzione tomografije pluća V/P SPECT na individualizaciju tretmana plućne embolije i kućnog lijećenja na osnovu kontifikacije plućne embolije.
- Ventilaciono / perfuziono tomografije pluća V/P SPECT u procjeni hronične apstruktivne plućne bolesti – HOPB“

2. Obzirom da sam na Osmoj sjednici postavio poslaničko pitanje predhodnoj ministrici DF Emiri Mikulec, a isto se odnosi na to da se lista lijekova prvo našla u apotekama pa tek onda na Vladi , te pitanje vezano za lijek Rocarttrol kako može biti skinut sa esencijalne liste, lijek koji nema zamjenu, kao i lijek Ksarelto.
Odgovorom koji sam dobio jako sam nezadovoljan, prilično ljut i povrijeđen, jer zaista odgovor govori u prilog činjenici da nas pojedini uposlenici ministarstava smatraju manje inteligentnim i neupućenim pa ću samo kratko poručiti „ Tačno je da ne možemo biti u isto vrijeme doktori, magistri farmacije, pravnici, ekonomisti, ali budite sigurni da ćemo uvijek dobiti pravu informaciju isključivo od struke ako nam to bude trebalo “.
Dakle, smatram da je ovaj odgovor uz saglasnost predhodne ministrice Mikulec pisala dugogodišnja pomoćnica ministrice magistrica farmacije koja godinama sjedi na tom radnom mjestu i provodi nakaradnu politiku po pitanju farmaceutike. Odgovor sam dobio na tri pune stranice, pisalo se o svemu i svačemu samo ne o onome što sam pitao. Nakon konsultacije sa stručnjacima iz ove oblasti , sugerisano mi je da Rocarttrol treba dodati , da pored dvije prioritetne grupe pacijenata sa bubrežnom osteodistrofijom odnosno dijaliznih pacijenata i pacijentica sa postmenopauzalnom osteoporozom kod kojih je to pitanje prevencije, na listu apsoulutno treba uvrstiti pacijente kod kojih su paraštitne žlijezde koje regulišu metabolizam kalcijuma i fosfora hiruškim putem odstranjene ili boluju od hypoparatireoidizma nepoznatog porijekla. To znači da je proizvodnja parathormona svedena na minimum ili ga uopšte nema u organizmu. Ovakav metabolički status može životno ugroziti pacijenta i kao takvi moraju se staviti na listu pacijenata kojima je ovaj medikament neophodan obzirom da ga moraju doživotno koristiti. Broj pacijenata je u odnosu na ukupnu populaciju mali i ne bi predstavljao značajnije finansijsko opterćenje. I dalje ostajem i pokrećem inicijativu da se navedeni lijek stavi na esencijalnu listu lijekova.
Također sam postavio pitanje vezano za Ksarelto zašto se ne nalazi na listi lijekova. U odgovoru koji sam dobio također sam nezadovoljan a pogotovo iz razloga što mi daje mogućnost da sumnjam da je nakon mog poslaničkog pitanja naglo došlo do promjene te je 16.11.15' lijek Ksarelto vratio se na listu sa 25% finansiranja učešćem Zavoda zdravstvenog osiguranja sa obećanjem da će komisija imati slijedeću sjednicu 24.11.15'.godine gdje će opet konačno da razmisle o mogućnosti uvrštavanja ovog lijeka na B listu lijekova.
Sada opet pitam da li je lijek Ksarelto uvršten na B listu lijekova, da mi se dostavi sastav komisije za lijekove koja egzistira u ministarstvu zdravstva i koja je učestvovala u pravljenju navedenih lista, akti po kojima radi ova komisija ukoliko postoje, zatim svi zaprimljeni zahtjevi pacijenata za obezbjeđivanje Ksarelta u tretmanu plućne embolije a koje navode u odgovoru. Također tražim da mi se dostavi visina naknada koje primaju članovi komisije.

Zastupnik Eldar Čomor na Osmoj Radnoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo održanoj 12.11.2015.godine u okviru tačke Dnevnog reda „Poslanička pitanja, inicijative i odgovori“ a u skladu sa Poslovnikom Skupštine Kantona Sarajevo pokrenuo je zastupničku inicijativu:

"Upućujem inicijativu Ministarstvu zdravstva i Zavodu za zaštitu žena i materinstva. Naime odjel Zavoda za zaštitu žena i materinstva koji radi i djeluje na prostorima Doma zdravlja Hadžići je odjel koji ima jednog uposlenika, specijalistu, koji svoj posao obavlja uspješno i odgovorno. Međutim zbog velikog broja korisnica usluga ovoga Zavoda, isti nije u mogućnosti da svoj posao obavlja sam, te s tim u vezi bi bilo potrebno upošljavanje još jednog ginekologa na ovom lokalitetu, a sve u cilju poboljšanja pružanja usluga. Pokrećem inicijativu prema Zavodu i Ministarstvu da se iznađe mogućnost upošljavanja još jednog ginekologa na odjelu Zavoda za zaštitu žena i materinstva u Hadžićima".
Pored ovoga nedostatka kadra postoji i problem opreme. Naime na istom lokalitetu koristi se UZ aparat stariji od 10 godina koji je gotovo neupotrebljiv i u vrlo lošem je stanju, te bi bilo potrebno da se pristupi nabavci novog UZ aparata na istom lokalitetu.

Zastupnik Rasim Smajić na Trećoj Radnoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, održanoj dana 27.05.2015.godine, u okviru tačke Dnevnog reda, "Poslanička pitanja, inicijative i odgovori", a u skladu sa Poslovnikom Skupštine Kantona Sarajevo postavio je zastupničko pitanje vezano za "Registar popisane materijalne imovine zdravstvenih ustanova Kantona Sarajevo", a koje u cjelosti glasi:

"Da li postoji Registar popisane materijalne imovine zdravstvenih ustanova Kantona Sarajevo?
Da li je imovina uknjižena ili se nalazi u fazi uknjižbe?
Da li je urađena i da li će se uraditi nova procjena vrijednosti imovine?

Obrazloženje:
Iz izvještaja zdravstvenih ustanova da se zaključiti da se koristi stara procjena imovine, te he imovina podcijenjena, prema sadašnjem stanju"

Zastupnica Bibija Kerla na Drugoj Radnoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, održanoj dana 29.04.2015.godine, u okviru tačke Dnevnog reda, "Poslanička pitanja, inicijative i odgovori", a u skladu sa Poslovnikom Skupštine Kantona Sarajevo postavila je zastupničko pitanje upućeno Ministarstvu zdravstva:

"Kako ostvariti pravo kod Zavoda za zadravstveno osiguranje ukoliko postoje neizmirene obaveze u prethodnom periodu?"

Nedžad Fazlija postavio je ponovo zastupničko pitanje koja se odnosi na obezbjeđenje lijekova stanovništvu Kantona Sarajevo klopidogrel i atorvastatin bez ograničavanja perioda u kojem se lijek koristi odnosno bez participacije.

Obratila nam se grupa građana, srčanih bolesnika, vezano za lijekove koji su obavezni dio njihove treapije. To su bolesnici koji su imali infarkte ili koji imaju kardiovaskularne bolesti trajnog karaktera.
Naime, lijek Plavix (od 75 mg), koji bolesnici moraju piti duže vrijeme, prema uputi neke od nadležnih ustanova na KS, može se dobijati na recept samo 12 mjeseci. Taj lijek se pije radi razbijanja trombova. Iako specijalisti internisti, propisuju da se taj lijek uzima i duži period od 12 mjeseci, nakon isteka perioda od 12 mjeseci, od početka uzimanja ovog lijeka, ljekarima porodične medicine je zabranjeno da više izdaju i recept za ovaj lijek, pa su pacijenti prinuđeni da ga sami plaćaju u punom iznosu. Mjesečno moraju izdvojiti oko 60 KM za ovaj lijek. To je godišnje 720,00 KM.
Inisistiram da nam se da informacija, ko je donio odluku o ovome i da se prioritetno omogući da ovi pacijenti lijek Plavix (ili adekvatnu zamjenu, da ne bude da protežiram neku farmaceutsku industriju) mogu dobijati čitavo vrijeme liječenja po prijedlogu specijaliste, odnosno dok za tim imaju potrebu, na recept i bez naknade. Tražim da se Vlada KS zaduži da ovo riješi i da nas na narednoj sjednici o ovome informiše.
Drugo, ista kategorija pacijenata, pije i lijek Crestor ili Sortis, koji je do prošle godine bio na esencijalnoj listi lijekova, te se mogao uzimati na recept i bez naknade. Prema novoj listi, pacijenti plaćaju participaciju od skoro 30 KM mjesečno, što godišnje iznosi 360,00 KM. Sa gore navedenim izdacima, jedan pacijent godišnje mora za svoju terapiju izdvojiti preko 1.000,00 KM.
Insistiram da se i ovaj lijek vrati na esencijalnu listu, odnosno da se omogući da pacijenti isti koriste na recept i bez participacije.
Zašto na ovom insistiram, nakon agresije, najveći broj bolesti su iz oblasti kardiovaskularnog sistema. To je sve posljedica ogromnog stresa i napora koje smo svi zajedno ovdje proživjeli. Trebamo li nakon svega toga, sada kažnjavati žrtve tog stanja, a to su naši sugrađani. Ako već nemamo zadovoljavajuću primarnu prevenciju ovih bolesti, moramo građanima omogućiti bar besplatnu terapiju

„Zbog cega je JU Dom zdravlja KS pokrenula tuzbu protiv JU Apoteke Sarajevo za zatvaranje objekta ove ustanove u Domu zdravlja Vrazova.
Naime, prije nepune dvije godine JU Dom zdravlja Sarajevo i JU Apoteke Sarajevo potpisale su Sporazum o poslovno-tehnickoj saradnji sa opredjeljenjem da se u objektu JU Dom zdravlja Centar, poznatiji pod imenom Vrazova, otvori apoteka.
I sve je bilo u najboljem redu ,do prije izvjesnog vremena kada je novom menandzmentu i upravi JU Dom zdravlja Sarajevo “palo na pamet”da tuze JU Apoteke i da sudskim putem traze zatvaranje novootvorene PJ Apoteka u ovom objektu.
Ni to ne bi bilo nimalo čudno obzirom na sva dešavanja u oblasti zdravstva Kantona Sarajevo u posljednje dvije godine, da se slučaj “ekspresno” nije odradio u sudu donosenjem privremene mjere i njenih hitnim izvrsenjem tj. zatvaranjem Apoteke, a da Ministarstvo zdravlja KS za tu aktuvnost jednostavnim rječnikom rečeno nije pokazalo nikakav interes.
Da ništa nije prepušteno slucaju i da se stvar morala odraditi po “nečijem naredjenju” jasno pokazuje i činjenica da se kao advokat tuzitelja pojavljuje svemoćni Esad Hrvačić, osoba koja je ujedno i čan Zakonodavno-pravne komisije ove Skupstine i neko ko bi u pravilu zbog funkcije koju obnaša u ovom skupštinskom tijelu trebao štititi Zakon i biti njegov tumač u zaštiti interesa i imovine čiji je osnvač i vlasnik Kanton Sarajevo.
Radi javnosti i svih nas ovdje prisutnih želim kazati da je ova Apoteka kao dio poslovne jedinice Apoteka Centar na godišnjem nivou ostvarivala promet od preko 1,5 mil. KM da je imala šest uposlenih, da je u velikoj mjeri svojim prometom pokrivala nekoliko nerentabilnih apoteka na rubnim područjima KS i na sve te ostvarene poslovne uspjehe je rezultat umjesto pohvale stiže kazna zatvaranja ovog objekta.
Ne treba previše biti vidovit pa otvreno sumnjati da privatni kapital i vlasnici susjedne , pedesetak metara udaljene Apoteke Lupril imaju u ovome itekako važnu ulogu.
Tražim od ministarstva da nam danas da usmeni odgovor na ovo moje pitanje, a ujedno pokrećem inicijativu prema Vladi kantona Sarajevo da se sagleda predmetna situacija i Skupštini dostavi cjelovita informacija o ovom slučaju u roku kako je to propisano Poslovnikom o radu ove Skupštine.“