Iako su osigurana milionska sredstva za gradnju Stupske petlje odnosno izgradnje i rekonstrukcije XII transferzale, rok za završetak radova ponovo će biti probijen još najmanje dva mjeseca tj. Do kraja Oktobra sve zbog nerješenih imovinsko-pravnih odnosa. Da, ali to nje opravdanje, jer kada se rade ovako značajni projekti, to se moralo znati i na to se moralo računati prije početka radova.

Građani Kantona Sarajevo su postali taoci nesposobne politike vlade Kantona Sarajevo i Direkcije za ceste Kantona Sarajevo i to od Jula prošle godine 2013 godine.

Ovakav tempo radova je prouzrokovao nesnošljive saobraćajne gužve sve do kolapsa saobraćaja unutar našeg Kantona. Logično bi bilo da su prije početka radova na Stupskoj petlji, kao najfrekventnijem saobraćajnom čvorištu u kantonu Sarajevo se trebali rješiti imovinsko-pravni odnosi i definisati bolji način odvijanja saobraćaja kako ne bi došlo do kolapsa saobraćaja i maltretiranja svih građana Kantona Sarajevo.

Tražim od Vlade Kantona Sarajevo, resornog Ministra i direktora Direkcije za puteve Kantona Sarajevo da odmah poduzmu sve neophodne mjere kako bi se građevinski radovi ubrzali i okončali, te takođe zahtijevam da se utvrdi odgovornost pojedinaca i službi zbog učinjenih propusta, jer prolongiranje gradnje, probijanje rokova i stvaranje novih troškova je svakako krivično djelo".

„DES Sarajevo postoji više od 60 godina i obavlja djelatnost profesionalne rehabilitacije, osposobljavanja i zapošljavanja lica sa invaliditetom koja je u smislu odredbi pozitivnih zakonskih propisa djelatnost od posebnog javnog interesa i spada u oblast socijalne zaštite po članu 2. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju lica sa invaliditetom („Službene novine FBiH“, broj 9/10).
U svojoj dugogodišnjoj tradiciji ovo invalidno preduzeće bilo je prepoznatljivo na tržištu ovih prostora po izuzetno kvalitetnim proizvodima i uslugama iz domena grafičko-knjigovezačke, tekstilno-konfekcijske (krojenje i šivanje HTZ opreme) i pečatorezačko-graverske djelatnosti.

Napominjemo da su u direktnom prizvodno uslužnom procesu uposlena invalidna lica oštećenog sluha i govora sa 100%-im invaliditetom. Zbog specifičnog karaktera ovo privredno preduzeće se u zadnjih par godina zbog uslova poslovanja i okruženja susretalo sa velikim poteškoćama u radu i poslovanju, te se nalazi u veoma teškoj finansijskoj situaciji koju sam nije u mogućnosti prevazići bez pomoći i podrške šire društvene zajednice.

Upravo iz razloga strukture zaposlenih radnika, odnosno procenta zastupljenosti uposlenih invalida važeći Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 9/10) daje DES-u pravo i mogućnost da se obrati na ovaj način svim pravnim subjektima pozivajući se načlan 50. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom koji decidno reguliše da su pravni subjekti čiji je večinski vlasnik kapitala država, državni organi, organi pravosuđa, organi lokalne uprave, javne službe, ustanove, fondovi i javna preduzeća dužni najmanje 35% od svojih potreba zadovoljiti proizvodima i uslugama proizvedenim i pruženim u invalidnim preduzećima, zaštitnim radionicama i dr. pod uvjetima koji važe na tržištu, u skladu sa tim pokrećem moju poslaničku inicijativu radi spasa našeg preduzeća DES“.

Nakon propale javne rasprave o izdavanju okolinske dozvole za spalionicu otpada na Stupu u vlasništvu firme “Grizelj”, više od 3000 mještana ovog naselja potpisali su peticije da bi spriječili nastavak rada ovog postrojenja.
BiH je dobila sredstva od Međunarodne banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Međunarodne agencije za razvoj (IDA) za realizaciju drugog projekta upravljanja čvrstim otpadom, kao i grant od Švedske međunarodne korporativne agencije za razvoj (SIDA) za potrebe općinskih programa za upravljanje čvrstim otpadom i znamo da je 2008.godine istekao rok do koga su u BiH morale biti zatvorene općinske deponije i transformirane u dijelove regionalnog centra za upravljanje otpadom ili gospodarenje otpadom.
Zeničko-dobojski kanton je dosada jedini koji ima savremeni regionalni centar za upravljanje otpadom.
Pitam resornog Ministra za prostorno uređenje i okoliš zašto Sarajevski Kanton još uvijek nema savremeni regionalni centar za upravljanje otpadom?
Takođe, molim Ministra da mi dostavi svu dokumentaciju sa kojom raspolaže Ministarstvo u vezi spalionica otpada na Stupu i da mi se dostavi sve što je resorni Ministar poduzeo radi zaštite mještana na Stupu obzirom da spaljivanje raznih vrsta otpada, među kojima su animalni, medicinski i farmaceutski, može ugroziti zdravlje ljudi i imati opasan uticaj na zrak, vodu i životni prostor.”

Naime, nakon što je Vlada Kantona Sarajevo donijela odluku o poskupljenju vode za više od 100 posto, a KJKP ViK građanima poslao enormno visoke račune, Skupština Kantona Sarajevo je Vladi naložila da revidira odluku o poskupljenju.
Međutim, KJKP ViK već treći mjesec izdaje račune po starim, enormno visokim cijenama, a Vlada još uvijek razmatra revidiranje odluke.
Hoće li KJKP ViK građanima vratiti razliku novca koji su plaćali u periodu od poskupljenja vode do revidiranja odluke

„Na koji način se ljekari opšte medicine primaju u radni odnos u zdravstvenim institucijama Kantona Sarajevo. Da li preko Konkursa odnosno preko posredovanja Službe za zapošljavanje? Koliko je ljekara primljeno u 2012 i 2013 godini preko Konkursa odnosno preko posredovanja Službe za zapošljavanje. Da li se prilikom prijema u radni odnos vodi računa o vremenu koje je osoba provela na birou rada (valjda je logično da se zaposle prvo oni koji su duže proveli vremena na birou). Određen broj ljekara je prijavljen na birou rada od novembra 2011. godine, i oni nikada nisu pozvani od strane Biroa za zapošljavanje sa ponudom bilo kakvog posla za doktora medicine. Takođe nikada nisu vidjeli od juna 2012. godine ni Konkurs za prijem u radni odnos u Domu zdravlja i drugim zdravstvenim ustanovama Kantona Sarajevo, a istovremeno zaposlili su se drugi ljudi u Dom zdravlja i druge zdravstvene institucije“.

„Na 22. Radnoj sjednici Skupština Kantona Sarajevo donijela je odluku o davanju saglasnosti na izmjene i dopune Plana Kapitalnih ulaganja Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo u javnim zdravstvenim ustanovama za period 2011.-2013. godine. Da li je donošenje navedene odluke od strane Skupštine Kantona Sarajevo u skladu sa zakonskim osnovom, tj. u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti FBiH i Zakonom o zdravstvenom osiguranju.“

Zastupnik ističe da je dobio odgovor na ovo poslaničko pitanje, postavljeno na 25. Radnoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, od Ministarstva pravde i uprave te Pravobranilaštva Kantona Sarajevo, koji su se oglasili nenadležnim, pa ponovo postavlja pitanja:

Plan kapitalnih ulaganja u javnim zdravstvenim ustanovama za period 2011. – 2013. godina sačinjen je u skladu sa članom 15. Finansijskog plana prihoda, rashoda i izdataka Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona za 2011.godinu, na koji je Skupština Kantona Sarajevo dala saglasnost na sjednici održanoj 31.03.2011.godine. Ovim planom je utvrđeno da će se sredstva planirana za kapitalna ulaganja rasporediti zdravstvenim ustanovama prema Planu investicija koji će donijeti Upravni odbor Zavoda uz saglasnost Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, Vlade Kantona Sarajevo i Skupštine Kantona Sarajevo. U skladu sa tim Zavod zdravstvenog osiguranja KS je sačinio Plan kapitalnih ulaganja u javnim zdravstvenim ustanovama za period 2011.-2013.godina i isti dostavio ovom Ministarstvu, Vladi i Skupštini Kantona Sarajevo na saglasnost. Skupština Kantona Sarajevo je na sjednici održanoj dana 28.06.2011.godine dala saglasnost na Plan kapitalnih ulaganja u javnim zdravstvenim ustanovama za period 2011. – 2013. godina.
Izmjene i dopune Plana kapitalnih ulaganja u javnim zdravstvenim ustanovama za period 2011–2013.godina, usvojene su na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo održanoj 27.12.2012.godine, u skladu sa Izmjena i dopuna Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za 2012. godinu (članom 3, r.br. 2.13.3., konto 615121-kapitalna ulaganja u zdravstvenim ustanovama), koje su takođe usvojene na istoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo.
Ovo ministarstvo nije nadležno da cijeni zakonitost odluka donešenih od strane Skupštine Kantona Sarajevo.
Članom 13. Zakona o zdravstvenoj zaštiti utvrđeno je da Kanton osigurava sredstva za investicijska ulaganja i investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova, čiji je osnivač - prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava, te informatizaciju zdravstvene djelatnosti.
Zbog ograničenih finansijskih mogućnosti u Budžetu Kantona Sarajevo za period 2011.-2013.godina nisu osigurana tražena finansijska sredstva neophodna za kapitalna ulaganja u javnim zdravstvenim ustanovama, a posebno za opremanje Centralnog medicinskog bloka KCUS, kao i opremanje ostalih javnih zdravstvenih ustanova. Izgradnja i rekonstrukcija zdravstvenih objekata i nabavka nove, odnosno zamjena dotrajale i amortizovane opreme je uslov za nesmetano obavljenje djelatnosti za koje su ove ustanove i osnovane, te normalno i kontinuirano funkcionisanje zdravstvenog sistema u Kantonu Sarajevo.
Iz Budžeta Kantona Sarajevo za 2011.godinu usmjereno je 1.215.804,90 KM za kapitalna ulaganja u javne zdravstvene ustanove Kantona Sarajevo, u 2012. godini 1.937.793,39 KM, a u Budžetu Kantona Sarajevo za 2013.godinu planirana su sredstva u iznosu od 858.000 KM za kapitalna ulaganja, što ne osigurava ni minimalne potrebe zdravstvenih ustanova čiji osnivač je Kanton Sarajevo.
S toga su sredstva za ove namjene planirana u Finansijskom planu prihoda, rashoda i izdataka Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za 2011-2013.godinu. Realizaciju planiranih sredstava, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH, obavljaju po prvi put javne zdravstvene ustanove, a ne Zavod zdravstvenog osiguranja KS.
Na ovaj način je omogućeno da se izgrađeni prostori Centralnog medicinskog bloka KCUS, koji su finansirani sredstvima kredita Saudijskog fonda za razvoj, opreme i stave u funkciju, da se za ostale javne zdravstvene ustanove nabavi nužna oprema, neophodna za rad ustanova, te da se osiguranicima Kantona Sarajevo omogući nesmetano pružanje kvalitetnih zdravstvenih usluga.

„. Ko je nadležan da odgovori na moje poslaničko pitanje u vezi odluke Skupštine na 22. Radnoj sjednici koje se odnosi na Program kapitalnih ulaganja ZZO KS u Zdravstvenim ustanovama za period 2011-2013 godine?

Želim da mi se odgovori od strane nadležnog organa u tri riječi:da li je odluka koju je donijela Skupština zakonita ili nezakonita?“

„Na 22. Radnoj sjednici Skupština Kantona Sarajevo donijela je odluku o davanju saglasnosti na izmjene i dopune Plana Kapitalnih ulaganja Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo u javnim zdravstvenim ustanovama za period 2011.-2013. godine. Da li je donošenje navedene odluke od strane Skupštine Kantona Sarajevo u skladu sa zakonskim osnovom, tj. u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti FBiH i Zakonom o zdravstvenom osiguranju".

"Kantonalno javno preduzeće Centar "Skenderija" u posljednih 15 dana javnosti je uputila dva saopćenja za medije u BiH u kojem upozorava na alarmantno stanje i traži urgentnu pomoć u saniranju nastalih šteta na objektu nakon urušavanja krova Ledene dvorane, sajamske dvorane i podzemne garaže, gdje je van funkcije oko 15.000 m2 poslovnog prostora. Iznosi podatke o stanju velikih dugovanja, gubitaka potraživanja. Na ove probleme smi mi i ja osobno ukazivao u proteklom periodu, jer se radilo o štetnoj ili kriminalnoj poslovnoj politici bivšeg direktora Džinde Suada i Alije Isovića.

1. Da li je KJP Centar "Skenderija", u skladu sa Zakonom o javnim preduzećima, formiralo Upravu odnosno menadžment (koju sačinjava direktor i izvršni direktori)? Dakle, je li provedena zakonska procedura putem javnog konkursa i izvršen izbor i postavljenje izvršnih direktora u KJP Centar "Skenderija"? Ko su te osobe??? Ako nije, zašto to nije urađeno u skladu sa zakonom i zašto se zakon svjesno krši?!!? Ako nije tražim da se pod hitno pokrene odgovornost Skupštine preduzeća, Nadzornog odbora i direktora. Prema mojim saznanjima to nije urađeno, odnosno, postavljeni su i ostavljeni direktori sektora sa novim nazivom "Načelnici sektora" koji su bili dio menadžmenta koji je odgovoran za negativno poslovanje i višemilionske gubitke ove firme. Da li je tačno da neki od direktora sektora (načelnici) su postavljeni a da ne ispunjavaju osnovne zakonske uslove.

2. Takođe pitanje: Da li je ovo preduzeće formiralo odjel za internu reviziju i izabralo osobe koje će  rukovoditi tim poslovima, što je zakonska obaveza iz navedenog zakona i Statuta preduzeća. Ako nije tražim odgovor zašto i odgovornost onih koji su tu obavezu morali izvršiti u skladu sa zakonom.

Analiza proizvoda kompanije Hemofarm koji se distribuiraju u Bosni i Hercegovini

„Šta Vlada Kantona Sarajevo namjerava poduzeti da se zaustavi daljnje opasno kršenje Zakona i da se napokon stane u kraj otvorenoj pljački osiguranika i građana Kantona i ko je personalno odgovoran za smanjenje primanja uposlenika u javnim i zdravstvenim ustanovama i niži nivo zdravstvenih usluga građana, jasno da su ova sredstva trebala pripasti zdravstvenim radnicima i osiguranicima, a ne za kapitalna ulaganja?“

Da li je novoimenovana vlada i novoimenovani Ministar Zdravstva prim. dr. Zlatko Vuković, imaju u vidu da u praksi, kroz hitne mjere, dovedu privatni sektor u ravnopravan položaj sa javnim iako to već zakonski i formalno jeste?