Nakon propale javne rasprave o izdavanju okolinske dozvole za spalionicu otpada na Stupu u vlasništvu firme “Grizelj”, više od 3000 mještana ovog naselja potpisali su peticije da bi spriječili nastavak rada ovog postrojenja

Naser Nabil
Pitanje

Nakon propale javne rasprave o izdavanju okolinske dozvole za spalionicu otpada na Stupu u vlasništvu firme “Grizelj”, više od 3000 mještana ovog naselja potpisali su peticije da bi spriječili nastavak rada ovog postrojenja.
BiH je dobila sredstva od Međunarodne banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Međunarodne agencije za razvoj (IDA) za realizaciju drugog projekta upravljanja čvrstim otpadom, kao i grant od Švedske međunarodne korporativne agencije za razvoj (SIDA) za potrebe općinskih programa za upravljanje čvrstim otpadom i znamo da je 2008.godine istekao rok do koga su u BiH morale biti zatvorene općinske deponije i transformirane u dijelove regionalnog centra za upravljanje otpadom ili gospodarenje otpadom.
Zeničko-dobojski kanton je dosada jedini koji ima savremeni regionalni centar za upravljanje otpadom.
Pitam resornog Ministra za prostorno uređenje i okoliš zašto Sarajevski Kanton još uvijek nema savremeni regionalni centar za upravljanje otpadom?
Takođe, molim Ministra da mi dostavi svu dokumentaciju sa kojom raspolaže Ministarstvo u vezi spalionica otpada na Stupu i da mi se dostavi sve što je resorni Ministar poduzeo radi zaštite mještana na Stupu obzirom da spaljivanje raznih vrsta otpada, među kojima su animalni, medicinski i farmaceutski, može ugroziti zdravlje ljudi i imati opasan uticaj na zrak, vodu i životni prostor.”

Odgovor: 

ODGOVOR:

U zastupničkom pitanju zatraženi su odgovori oko planirane izgradnje spalionice otpada firme “Grizelj” na lokalitetu Stupa, kao i izjašnjenje u vezi sa upravljanjem komunalnim otpadom u Kantonu Sarajevo, uz navođenje primjera finansiranja ove oblasti iz različitih izvora u pojedinim područjima BiH.

Vezano za namjeravanu gradnju pogona za spaljivanje više vrsta otpada, prije svega animalnog i medicinskog, Federalno ministarstvo okoliša i turizma je donijelo Zaključak broj UPI 05/2-23-11-96-8/13 od 09.12.2013.godine o odbacivanju Zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za predmetnu gradnju, kao nepotpunog. U obrazloženju Zaključka upravo su navedeni razlozi koje je ovo Ministarstvo navelo, u svom dopisu broj 05-23-24016/13 od 27.09.2013.godine, pozivajući Federalno resorno ministarstvo, da zbog nepostojanja formalno-pravnih pretpostavki za vođenje predmetnog postupka, isti obustavi, kako se ne bi nepotrebno uznemiravala javnost.
Naime, upozorili smo, da Investitor nije mogao kompletirati zahtjev za izdavanje okolinske dozvole, budući da ne može priložiti dokaz o usklađenosti namjene pogona spalionice sa važećim Regulacionim planom “Stari Stup”, kojim je utvrđeno šta se i pod kojim uslovima može na predmetnoj lokaciji graditi.

U prilogu dostavljamo dokumentaciju iz koje se može vidjeti kako je Ministarstvo reagovalo u konkretnom slučaju, a što je i traženo u inicijativi zastupnika.

Što se tiče upravljanja komunalnim otpadom u Kantonu Sarajevo, na koji se odnosi drugi dio zastupničkog pitanja, možemo konstatovati da je učinjen značajan iskorak izgradnjom Sanitarne deponije u Smiljevićima, na kojoj se odlaže otpad iz svih sarajevskih općina. Realizacija projekta izgradnje deponije je otpočela 1997.godine, a podrazumijevala je sanaciju ranije neuređenog odlagališta, te uspostavu savremenog sanitarnog odlaganja, čime su eliminisani ključni negativni uticaji na okoliš, kao što su zagađenje zemljišta i podzemnih voda, tretiranje deponijskog gasa i procjednih voda, neutralizacija neugodnih mirisa, onemogućavanje neovlaštenog pristupa, sprečavanje zapaljenja otpada i slično.
Izgradnja sanitarne deponije do sada je, uglavnom, finansirana budžetskim sredstvima (oko 20 miliona maraka), izuzev sredstava od 2 miliona $ iz zajma Svjetske banke namijenjenog upravljanju čvrstim otpadom, a čiji je nosilac KJKP “Rad” Sarajevo. Na deponiji su, osim infrastrukture za sanitarno odlaganje (plohe sa PHD folijom, energana i baklja za spaljivanje gasova, prečistač otpadnih voda), do sada izgrađeni drugi prateći sadržaji, kao što je pogon za reciklažu otpada, finansiran dijelom iz grant sredstava Evropske unije i ostatkom koji je obezbijedio KJKP “Rad”, koji upravlja lokacijom.

U ovom kontekstu, međutim moramo istaći, da je zbog izostanka kontinuiranog finansijskog ulaganja, neekonomske cijene, a dobrim dijelom i neiskorištavanjem korisnog otpada, došlo do stagnacije i usporavanja daljnjeg napretka u uspostavi savremenog sistema upravljanja komunalnim otpadom.

Trenutno stanje je opterećeno nedostatkom sanitarnih ploha za odlaganje, prevelikim količinama otpada, dotrajalom opremom i nedostatkom sredstava za održavanje izgrađene infrastrukture, kao i aktivnostima koje provodi SIPA-a na traženju nestalih lica.
I pored evidentnih problema ovo Ministarstvo, zajedno sa KJKP “Rad”, ulaže napore na stabilizaciji i popravci stanja, prije svega kroz implementaciju grant sredstava od 1,5 milion eura osiguranih iz Programa predpristupne pomoći EU – IPA 2011 godine, koja je u toku. U tu svrhu obezbijeđeni su projekti za izgradnju reciklažnog dvorišta, I fazu izgradnje inertnog odlagališta sa postrojenjem za reciklažu građevinskog otpada, izgradnju sanitarne površine od 15 000 m2 za deponovanje otpada i nabavku i zamjenu dotrajale opreme. U funkciji razdvajanja odlaganja inertnog i građevinskog otpada od kućnog, što će se postići formiranjem nove deponijske površine, izvršeno je u 2013.godini djelimično rješavanje imovinsko-pravnih poslova, odnosno otkup zemljišta u vrijednosti od 200 000 KM. U ovu svrhu potrebno je planirati i dodatna sredstva, a efekti će biti brzo uočljivi, i posebno će se odraziti na racionalnije korištenje skupih sanitarnih ploha na kojima se sada nepotrebno odlaže nerazgradivi otpad.

Uporedo sa navedenim aktivnostima, koje će se intenzivirati u prvoj polovini ove godine, stvarane su i pretpostavke za pretvaranje deponije u Regionalni centar za upravljanje otpadom.
Naime, Federalnim planom za upravljanje otpadom je utvrđeno formiranje Regionalnog centra, na kojem će se tretirati otpad sa područja devet sarajevskih općina.
U Zakonu o upravljanju komunalnim otpadom, koji je ovo Ministarstvo izradilo još 2010.godine, takođe je predviđena uspostava Centra, iako Zakon nije još usvojen zbog problema sa usaglašavanjem sa Zakonom o lokalnoj samoupravi.

Iz gore navedenog se može zaključiti da se, neovisno od usvajanja Zakona, provode aktivnosti na formiranju Centra, za koji će trebati značajna finansijska ulaganja.
Konačna opredjeljenja Kantona Sarajevo u vezi sa komunalnim otpadom će biti jasno iskazana u Kantonalnom planu, koji je urađen u Nacrtu i koji će uskoro biti dostavljen Skupštini na usvajanje.
Opredjeljenja se, ukratko, sastoje u smanjivanju proizvodnje otpada, ponovnoj upotrebi, reciklaži i povratu materijala i energije, a biće implementirana kroz izgradnju nedostajuće infrastrukture, razvojem sistema selektiranja otpada na mjestu nastanka, te jačanjem ekološke svijesti korisnika.

Odgovor: