Da li se kontrolišu ložionice koje zagrijavaju kvartove u Sarajevu, koji se energent koristi, ugalj ili mazut i kakvog je kvaliteta? Koju količinu sumpora sadrži ugalj ako se koristi u takvim kotlovnicama.

Papo Edina
Pitanje

Svjedoci smo sve većeg broja problema koji se javljaju zbog enormnog zagađenja vazduha u Kantonu Sarajevo. Zbog ogromne količine prljavih i štetnih materija kao što su sumpor, teški metali, prašina i drugi otrovi, najviše ispaštaju djeca, stare osobe, kao i građani.
Postavljam konkretan upit:
Da li se kontrolišu ložionice koje zagrijavaju kvartove u Sarajevu, koji se energent koristi, ugalj ili mazut i kakvog je kvaliteta?
Koju količinu sumpora sadrži ugalj ako se koristi u takvim kotlovnicama.
Da li postoje inspekcije koje su nadležne za kontrolu privatnih kuća, koje također imaju organizovano grijanje za više objekata?
Tražim da Vlada Kantona Sarajevo i resorno ministarstvo što hitnije djeluje u okvirima svoje nadležnosti povodom rješavanja problema zagađenosti zraka u gradu Sarajevu, te da se inspekcije stave na raspolaganje da bi se ovaj problem počeo rješavati na dobrobit svih.

Odgovor: 

ODGOVOR:

Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša u skladu sa važećom regulativom iz oblasti upravljanja kvalitetom zraka, provodi dvije vrsta monitoringa zraka i to: mjerenja zagađenosti ambijentalnog zraka putem Zavoda za javno zdravstvo Kantona i mjerenja emisije iz pojedinih izvora zagađenja, u saradnji sa Zavodom za informatiku i statistiku Kantona.
Monitoring ambijentalnog zraka se vrši sa tri automatske i tri manuelne stanice na lokacijama Alipašina ulica, Otoka i Ilidža, a u mrežu na području Kantona su uvezane i federalne stanice na Bjelavama i Ivan Sedlu.
Monitoring emisija iz postrojenja za sagorijevanje, odnosno ložišta, podrazumijeva obavezu vlasnika ili korisnika kotlovnica, da obezbijede mjerenja putem ovlaštenih laboratorija, te da izvještaje dostave Ministarstvu, koje zajedno sa Zavodom za informatiku i statistiku vodi Registar zagađivača iz ložišta. Ukoliko se konstatuje iz izvještaja, da su izmjerene vrijednosti veće od propisanih, šalje se zahtjev ekološkoj inspekciji na nadležno postupanje. Najčešći razlozi prekoračenih emisija iz ložišta su loše održavanje, korištenje neadekvatnih goriva, tehnička zastarjelost ložišta i sl.
Po ovom osnovu postupa se kontinuirano i do sada je, zahvaljujući uspostavljenoj kontroli sankcionisano više operatora, a izvršena je rekonstrukcija i znatnog broja kotlovnica, što direktno utiče na smanjenje zagađenja.
Osim vođenja Registra emisija iz pogona za sagorijevanje, sa stanovišta provedbe propisa iz oblasti zaštite zraka, ovo Ministarstvo propisuje mjere i prati njihovu primjenu kroz izdavanje okolinskih dozvola za pogone i postrojenja koji imaju kotlovnice. Predmet obrade su i novi objekti, kao i postojeći pogoni i postrojenja za koje se prije izdavanja okolinskih dozvola rade Planovi prilagođavanja. Nešto lošiji uvid Ministarstvo ima u rad pogona za sagorijevanje većih kapaciteta za koje okolinske dozvole izdaje Federalno ministarstvo okoliša i turizma, zbog čega smo zatražili od Federalne uprave za inspekcijske poslove intenzivnu kontrolu i povratne informacije.
U kotlovnicama u Kantonu Sarajevo kojim upravljaju KJKP «Toplane», uglavnom se koristi prirodni gas, dok u ostalima, smještenim u stambenim i poslovnim objektima ili privrednim pogonima, se osim prirodnog gasa, koriste i peleti, ugljevi, drvo i lož ulja.
Što se tiče kvaliteta goriva koje se koristi, posebno uglja ili mazuta, napominjemo da su vrijednosti pojedinih supstanci, koje se moraju poštovati, utvrđene različitim propisima.
U Zakonu o zaštiti zraka Federacije BiH («Službene novine Federacije BiH» br.33/03 i 4/10) definisane su granične vrijednosti za sumpor , i to u teškim uljima koja se koriste u pogonima za sagorijevanje.
U Odluci o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo («Službene novine Kantona Sarajevo» broj 1/13) propisane su dozvoljene vrijednosti za sumpor u ugljevima, kao i zabrana za distribuciju i korištenje tog goriva, ukoliko sadrži količine veće od predviđenih.

Takođe, utvrđeno je da dokaz o sadržaju sumpora u ugljevima, mora biti pribavljen od strane nezavisne laboratorije, ovlaštene za analizu goriva.
U tom smislu u 2013.godini izvršene su analize ugljeva koji se koriste u Kantonu Sarajevo, a na osnovu rezultata može se konstatovati da se sadržaj ukupnog sumpora kreće u diapazonu od 0,47% - Stanari do 3,37 % Ugljevik. U Kantonu se najviše koristi ugalj RMU Banovići, čiji je sadržaj sumpora 2,04 do 2,46%, uzimajući u obzir i mjernu nesigurnost.
Međutim, izvan kontrole se upotrebljavaju ugljevi iz bližeg okruženja, naročito Breze, Kaknja, Zenice, Miljevine, koji imaju veći procenat sumpora od dozvoljenog. Ovi ugljevi se koriste za zagrijavanje domaćinstava, a nabavljaju se neposredno iz rudnika, mimo zvaničnih distributera koje kontroliše ekološka i tržna inspekcija.
Što se tiče provjere kvaliteta korištenog goriva za pogone za sagorijevanje, ista se vrši kroz izdavanje okolinskih dozvola, kao i neposrednom kontrolom sa stanovišta provedbe Zakona o zaštiti zraka Federacije i Kantonalne odluke iz ove oblasti. Inspekcijski nadzor vrše federalna i kantonalna inspekcija za zaštitu okoliša.
Nažalost, inspekcijskim nadzorom nisu obuhvaćene privatne kuće i upravo je to problem koji se negativno odražava u velikoj mjeri na zagađenje zraka. Pošto inspekcija nema direktnih ovlaštenja, a nije ni realno da može kontrolisati na hiljade privatnih stambenih objekata, u Kantonalnoj odluci o
zaštiti zraka je predviđeno da dimnjačari, koji vrše čišćenje dimnjaka, dostavljaju i informacije o svim uočenim nepravilnostima, a takođe i da izvrše mjerenja emisije iz dimnjaka, ako su osposobljeni i imaju ovlaštenje Ministarstva. Upravo je ova odredba ugrađena u Odluku koju je donijela Skupština Kantona, kako bi se pokušao ostvariti bolji uvid i efikasnije djelovanje i prema privatnim kućama.
Međutim, ovo i dalje ostaje otvoren problem, budući da dimnjačari imaju ograničene ovlasti, a dimnjačarska djelatnost nije cjelovito regulisana u Kantonu Sarajevo, u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastva Federacije BiH.
Inače, ovo Ministarstvo je zbog problema povećanja zagađenosti tokom decembra mjeseca, zatražilo pojačani inspekcijski nadzor od Federalne uprave za inspekcijske poslove, kao i od Kantonalne uprave, uključujući povećanje broja izvršilaca na poslovima inspektora zaštite okoliša. Novim Planom interventnih mjera u slučajevima prekomjerne zagađenosti zraka, koji je donijela Vlada Kantona 14.01.2014. godine, utvrđen je nadzor više različitih inspekcija, koje se angažuju u kriznim situacijama.