Svjetska zdravstvena organizacija potvrdila je da je zagađenost u glavnom bh. gradu enormna, te je Sarajevo proglasila najzagađenijim gradom Evrope u protekle dvije godine

Crnogorac Branislav
Pitanje

Svjetska zdravstvena organizacija potvrdila je da je zagađenost u glavnom bh. gradu enormna, te je Sarajevo proglasila najzagađenijim gradom Evrope u protekle dvije godine. Mislim da svi vidimo i osjetimo kako su ogromna aerozagađenja. Da ne bismo za koju godinu imali povećan broj karcinoma pluća, smatram da već sada hitno moramo djelovati. Ova problematika je kompleksna.
Pitam, šta se konkretno uradilo po ovom pitanju? Da li se na ulicama kontrolišu vozila, da li se neispravna isključuju, da li se kod velikih potrošača može naći alternativni način grijanja? Da li i dalje čekamo samo da zima prođe ili se nešto uistinu konkretno i radi?
Ovo je boljka našeg grada, koja donosi zdravstvene probleme svim njegovim žiteljima

Odgovor: 

ODGOVOR:

Zaštita kvaliteta zraka u Federaciji BiH je regulisana Zakonom o zaštiti zraka («Službene novine FBiH» broj 33/03 i 4/10), na osnovu kojeg je doneseno više pravilnika. S ciljem provođenja Federalnog zakona, te zbog potrebe da se regulišu pitanja, kojima se iskazuju specifičnosti Kantona u odnosu na druga područja, a koja se ogledaju u kotlinskom položaju, temperaturnim inverzijama, velikom broju stacionarnih i mobilnih izvora zagađenja, donesena je i 27.12.2012.godine od strane Skupštine, Odluka o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka na području Kantona Sarajevo ( „Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 1/13). Odlukom je regulisana dimnjačarska djelatnost, koja je do tada bila potpuno neuređena. Donesena regulativa podrazumijeva, da su za obezbjeđenje kvaliteta zraka odgovorni Federacija, Kanton, općine, privredni subjekti i druga pravna i fizička lica, a što u praksi nije slučaj.
Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša kontinuirano, u saradnji sa drugim institucijama, provodi čitav niz aktivnosti usmjerenih na sprječavanje i smanjenje emisije zagađujućih materija, na način da identifikujemo izvore putem monitoringa. Emisije nastaju u energetskim djelatnostima, industrijskim postrojenjima, stambenom sektoru i saobraćaju.
Ministarstvo provodi dvije vrste monitoringa zraka i to monitoring ambijentalnog zraka, putem Zavoda za javno zdravstvo i monitoring emisija iz pojedinih izvora, odnosno kotlovnica. Mjerenje iz kotlovnica vrše ovlaštene laboratorije, vodi se Registar u Zavodu za informatiku i statistiku Kantona, a ukoliko se konstatuju prekomjerne vrijednosti, šalje se zahtjev inspekciji zaštite okoliša na nadležno postupanje. Ova aktivnost provodi se kontinuirano, a izraženije tokom zimske sezone.
Pored toga, Kanton Sarajevo je jedini u BiH uradio Registar emisija zagađujućih materija u informatičkoj formi i koji treba da služi za planiranje, provođenje i kontrolu podataka i programa zaštite zraka.
Budući da smo kroz izradu Registra, a i vođenjem monitoringa konstatovali problem prekomjerne prisutnosti čvrstih čestica ili prašine, urađen je Akcioni plan za smanjenje emisije ovih tvari u zrak, a koji je Vlada Kantona usvojila 25.aprila 2013.godine. Planom su definisani izvori zagađenja zraka, mjere i odgovorni subjekti za realizaciju, kao i potrebna finansijska sredstva.
Međutim, ono što nismo uspjeli obezbijediti zbog nedostatka finansija, je nabavka atmosferskog modela za kategorizaciju područja u Kantonu, na način da utvrdimo koji prostori imaju čist ili neznatno zagađen zrak, zatim umjereno zagađen ili prekomjerno zagađen zrak. To je esencijalno i od toga zavisi kako će se ubuduće planirati razvoj Kantona.
Dakle, što se tiče regulative i strateških dokumenata, možemo reći da imamo kvalitetne propise, ali je, naravno, problem provedbe, kojom smo relativno zadovoljni i koja je posljedica nedovoljnih inspekcijskih, kadrovskih, materijalnih i institucionalnih kapaciteta.
Međutim, ključno je razlikovati navedene kontinuirane mjere od mjera koje se poduzimaju u slučajevima posebnih kriznih situacija u kojima se implementira Interventni plan koji donosi Vlada Kantona Sarajevo. Isto tako treba konstatovati, da svi subjekti pokazuju odgovornost u svakodnevnom radu i ponašanju, stanje sa kvalitetom zraka bi bilo daleko bolje, iako se ne mogu, zbog meteoroloških prilika i morfologije terena, gdje je smješten veliki urbani centar, izbjeći ni situacije prekomjerne zagađenosti.
Da rezimiramo, problemi koji utiču na kvalitet zraka su u najkraćem: nedovoljna koordinacija nadležnih organa, od Federacije, Kantona, općina i privrednih subjekata, nedostatak međusektorske saradnje, nedostatak brige za zrak u sektorima prometa, privrede, energetike, nizak stepen svijesti o značaju zaštite okoliša i sl.
U tom smislu možemo konstatovati izražen problem nemogućnosti efikasnijeg uticaja na smanjenje zagađenja iz saobraćaja. Uzroci povećane emisije su: veliki broj starih i neispravnih vozila, mala propusnost saobraćajnica, problem u regulaciji prometa, nedostatak parking mjesta i garaža, korištenje goriva lošeg kvaliteta, a posebno propusti prilikom tehničkog pregleda vozila u postupku registracije.
Vezano za podatke kontrole vozila na saobraćajnicama i konkretna postupanja, upit je trebalo usmjeriti na Saobraćajnu policiju MUP-a Kantona, jer mi raspolažemo samo okvirnim informacijama.
Oko obavezivanja velikih potrošača na alternativno grijanje to je moguće samo u vanrednim situacijama, naravno, ako postoji mogućnost korištenja zamjenskog, ekološki prihvatljivog goriva. Inače, sa stanovišta propisa, osim zabrana za određene ugljeve i tečna goriva, najbitnije je da pogoni za sagorijevanje imaju dozvoljene emisije u zrak, neovisno od goriva koje upotrebljavaju.
U vezi sa prenesenom ocjenom o stanju zagađenosti zraka Svjetske zdravstvene organizacije, tvrdimo da se ona treba uzeti sa rezervom, budući da u Bosni i Hercegovini ne postoji integralni monitoring kvaliteta zraka, tako da se raspolaže podacima samo iz mjesta gdje imaju stanice za mjerenje koncentracije zagađujućih materija u ambijentalnom zraku.
U čitavoj BiH ima instalirana oprema u 14 područja od kojih je 6 u Federaciji BiH. Automatskim stanicama upravljaju različite institucije, pa i industrijski operatori, nema uvezanosti podataka, mjerenja nisu usklađena, niti postoji mogućnost uvida u način rada i provjeru podataka. Usljed ovakve situacije, u javnosti su prisutne samo djelomične informacije kojima raspolaže Federalni hidrometeorološki zavod, kao referentna institucija za monitoring zraka u Federaciji, i koje se šalju u međunarodnu razmjenu. Monitoring u Kantonu Sarajevo je u cjelosti transparentan i dostupan kontinuirano putem web strane, tako da je predmet različitih tumačenja i često paušalnih izjava. Mi ne sporimo da u zimskim mjesecima imamo povećanje lebdećih čestica, zbog čega je Vlada Kantona, na prijedlog Ministarstva, u aprilu 2013.godine usvojila petogodišnji Akcioni plan za smanjenje čestičnih tvari u zraku («Službene novine Kantona Sarajevo», broj 16/13).

O svemu navedenom ćemo detaljnije izvijestiti poslanike u posebnoj Informaciji koju pripremamo prema Programu rada Skupštine Kantona za 2014.godinu.