Odgovori na zastupnička pitanja

U vezi navedenog pitanja Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo daje sljedeći odgovor:

1. Kolika je vrijednost imovine sa kojom raspolaže Kanton Sarajevo?

BOSSINA d.o.o. Zaostrog je tvrtka (preduzeće) koju su zajednički osnovali Kanton Sarajevo i Sportski savez BiH u periodu 1999. - 2000. godine i registrovali u Republici Hrvatskoj u Trgovačkom sudu u Splitu kao trgovačko društvo sa ograničenom odgovornošću u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima Republike Hrvatske.
Temeljni (osnovni) kapital za Bossina d.o.o. Zaostrog iznosi 18.600 kuna i vodi se po 50% na osnivačima Društva (po 9.300 kuna na Kantonu Sarajevo i Sportskom savezu BiH).
Kanton Sarajevo ne raspolaže imovinom SRC jer kao što smo naglasili, zajedno sa Sportskim savezom BiH je formirao Bossinu d.o.o. Zaostrog koja koristi nekretnine (objekat i zemlju) za čije se pravo slijedništva vode sudski sporovi u BiH i Hrvatskoj.
Što se tiče vrijednosti samih nekretnina Sportsko-rekreacionog centra u Zaostrogu, sudski vještaci (finansijske i građevinske struke) iz Sarajeva (Šerif Isović i Sakota Sulejman) su 2005. godine njihovu vrijednost procjenili na cca 5.000.000 maraka. Međutim Republika Hrvatska je nakon toga datuma u zaleđu objekta izgradila autoput i unaprijedila drugu infrastrukturu, te se ta vrijednost može smatrati višestruko uvečanom.

2. Ko upravlja SRC Bossina?

Sportski savez Bosne i Hercegovine se legitimisao kao pravni sljednik prije ratne SOFK-e BiH.
Između Sportskog saveza BiH i Bossina d.o.o. Zaostrog zaključen je Ugovor o zakupu nekretnina u Zaostrogu i Aneks istog ugovora, temeljem kojeg zajednička Tvrtka Saveza i Kantona - Bossina d.o.o. Zaostrog upravlja Sportsko rekreativnim centrom Zaostrog. SRC Bossina d.o.o. Zaostrog upravlja zajednička firma Sprotskog saveza i Kantona Sarajevo sa po 50 % osnivačkog uloga.

3. Kakvo je trenutno stanje?

Sportski centar Bossina d.o.o. nalazi se u Zaostrogu, malom mjestu na Makarskom primorju koje se odlikuje dugim i toplim ljetima i vrlo kratkom i blagom zimom što ga svrstava u red primorskih mjesta sa najvećim brojem sunčanih dana. Pod imenom „PARTIZAN“ objekt je napravljen 1968. godine i kao takav radio sve do rata.

Udaljen je od mora 200 metara sa prekrasnom plažom, a objekt raspolaže sa svoja tri terena, teren za košarku, teren za odbojku, teren za rukomet i mali nogomet, te velikom površinom zelenila pod maslinama. U sklopu objekta uz ostale sadržaje nalazi se: TV salon, igraonica za djecu, te prostorija za stolni tenis. Sportski centar se nalazi na površini od jednog hektara sa centralnim objektom dužine 45 metara i širine 15,5 metara, podrumom, prizemljem i katom. U objektu se nalazi 23 sobe sa 80 ležaja.

Svaka soba ima svoje kupatilo. U podrumu se nalaze dva skladišta i kotlovnica. U prizemlju se nalazi kuhinja, restoran sa 140 mjesta, aperitiv bar, tv salon sa 30 mjesta, te vešeraj sa svom opremom. Centar raspolaže i terasom sa 80 mjesta za sjedenje i vlastitim parking prostorom za 40 osobnih vozila i autobus.

Centar je u Ministarstvu turizma Republike Hrvatske registriran 2002. godine u kategoriji hotela sa kategorizacijom guest house – standard. Ovo je jedinstven primjer da Sportsko rekreativni centar čiji osnivači su subjekti iz Bosne i Hercegovine je obnovljen i radi u drugoj državi već punih 14 godina.

Predmetne nekretnine u Zaostrogu su namijenjene za sport, fizičku kulturu i tjelesni odgoj, što je prema odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo pretpostavljena nadležnost Kantona, obzirom da Ustav BiH i Ustav FBiH i ne spominju sport, fizičku kulturu ili tjelesni odgoj.

Korisnici usluga Bossina d.o.o. Zaostrog su populacije iz Bosne i Hrecergovine i to: grupe sportista i rekreativaca (klubovi i udruženja), učeničke populacije (osnovne škole u prirodi), te najosjetljivije populacije iz Bosne i Hercegovine (RVI, paraplegičari, pripadnici boračke populacije, djeca bez roditelja, i sl.).
Zbog neriješenih imovinskih odnosa, Bossina d.o.o. Zaostrog nije u mogućnosti da koristi zelenu površinu smještenu sjeverno od objekta za kamp, kako je to rađeno do 90. godine, to iskorištenost kuhinje se nije mogla podići na 300-400 obroka dnevno, kako je to bilo prije rata.
Također prije ratne sobe su imale krevete na sprat – (osmokrevetne, šestokrevetne i četverokrevetne), a nakon revitalizacije objekta tokom 1998. – 2000. godine sobe su četverokrevetne, trokrevetne i dvokrevetne.

Obzirom da objekat ima dozvolu za rad tokom šest mjeseci, a radi u pravilu od 01.05. do 30.09., te da kapaciteti u maju i oktobru nisu zbog ponekad vremenskih prilika, vjerskih praznika, a najčešće zbog kraja i početka školske godine, te strukture soba u pravilu u potpunosti popunjeni, a zbog lošijeg kvaliteta smještaja i terena koji su prilično grubi (posljednja veća ulaganja su bila 2000/2001. godinu) poslovanje objekta je ipak pored svih navedenih teškoća pozitivno.

Bossina posluje u skladu sa zakonodavstvom Republike Hrvatske, a preuzela je prijeratne
zaposlenike nastanjene u Zaostrogu, a porijeklom iz Bosne i Hercegovine. U stalnom radnom
odnosu ima tri državljanina Bosne i Hercegovine, koji imaju i državljanstvo Republike
Hrvatske.

Ukoliko se u skorije vrijeme ne riješi pitanje zemljišno - knjižnog vlasnika, te ne okonča legalizacija objekta, postoji velika mogućnost da objekat izgubi dozvolu za rad, tim prije što Sportski savez Kantona Sarajevo, kao partner Kantona u osnivanju Bossina d.o.o. Zaostrog i zakupodavac nekretnina datih u zakup zajedničkoj tvrtki nema važeću registraciju.

Pored navedenih činjenica možemo konstatovati da Kanton Sarajevo pokušava da dokaže na sudovima u BiH i Hrvatskoj ko je pravni slijednik nekretnina (zemlja i objekat). Firma koja upravlja Sportsko rekreativnim centrom iako radi 6 mjeseci godišnje tj. koliko traje turistička sezona posluje pozitivno sa uposlena tri stalna i četiri sezonska radnika koji imaju porijeklo iz BiH.

4. Da li su članovi Skupštine i Nadzornog odbora legalni članovi SRC?

Upis podataka predsjednika i članova Nadzornog odbora i Skupštine Bossina d.o.o. Zaostrog u sudski registar Trgovačkog suda u Splitu, a nakon notarske obrade, samim činom upisa članova Nadzornog odbora i Skupštine konstituisao je prava, obaveze i odgovornosti (utvrđena Zakonom o trgovačkim društvima Republike Hrvatske i Društvenim ugovorom o osnivanju Tvrtke) i ona traju sve dok osnivači (Kanton Sarajevo i Sportski savez BiH) u sudskom registru Trgovačkog suda u Splitu ne provedu na zakonit način promjene ovlaštenih lica.

Obzirom da se Sportski savez Bosne i Hercegovine nije preregistrovao u skladu sa važećim propisima na nivou Bosne i Hercegovine (Zakon o udruženjima i fondacijama Bosne i Hercegovine i Zakonom o sportu u Bosni i Hercegovini), te da je vlasništvo na nekretninama u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Makarskoj sporno (ko je pravni sljednik nekretnina iza SOFK-e BiH?), u ovom trenutku upitno je da li bi eventualna promjena ovlaštenih lica kod Trgovačkog suda u Splitu, uzrokovala da postupajući sudija zatraži važeći (a ne postojeći) Izvod iz Registra Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine (za Sportski savez BiH), a time dovela do preispitivanja važenja registracije Tvrtke i dovela do gubitka teško stečene kategorizacije i dozvole za rad.

Napominjemo da se u cilju otklanjanja ovih nedostataka vode dva sudska spora. Sudski spor radi utvrđenja prava sljedstva iza SOFK-e BiH u korist Kantona vodi se u Sarajevu. Zaključkom Vlade Kantona Sarajevo (broj: 02-05-27850-12.10/13 od 22.10.2013. godine) zaduženi Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo i Pravobranilaštvo Kantona Sarajevo da preduzmu sve potrebne radnje i mjere radi zaštite imovine i imovinskih interesa, a vezano za objekat Sportsko rekreativnog centra u Zaostrogu - Republika Hrvatska. U ovom sporu Pravobranilaštvo Kantona Sarajevo zastupa interese Kantona Sarajevo.

U Republici Hrvatskoj također se vodi sudski spor između Kantona Sarajevo i Sportskog saveza Bosne i Hercegovine, u kome je Općinski sud u Makarskoj donio presudu kojom se odbacuje tužbeni zahtjev Kantona Sarajevo zbog nedostatka aktivne legitimacije na strani Kantona i pasivne legitimacije na strani Saveza, te je izjavljena žalba Kantona na tu presudu, a predmet je prešao u nadležnost Županijskog suda u Splitu kao drugostepenog suda.

5.Da li je podnesen izvještaj o radu Nadzornog odbora i ko su članovi Skupštine i NO iz
Sportskog saveza i iz Skupštine KS?

Organi Bossina d.o.o. su Skupština i Nadzorni odbor.
U Skupštini Bossina d.o.o. Zaostrog ispred Kantona Sarajevo su: Miralem Zubović, pomoćnik ministra za sport i Faris Rašidagić, docent na FASTO, a ispred Sportskog saveza BiH: Branislav Crnogorac i Enver Novaković.
U Nadzornom odboru Bossina d.o.o. Zaostrog ispred Kantona Sarajevo su: Dževad Paradžik, predsjednik NO i Dragan Vujmilović član, a članovi ispred Sportskog saveza BiH su Vinko Zorić, Jasminka Kalmar i Sabahudin Fejzić.

Bossina d.o.o. Zaostrog, svake godine, putem ovlaštene Računovodstveno - knjigovodstvene tvrtke iz Makarske podnosi godišnji finansijski izvještaj (GFI) Finansijskoj agenciji (FINA) u Republici Hrvatskoj, jer je to zakonska obaveza. Svi podaci o poslovanju Bossina d.o.o. Zaostrog dostupni su na stranici Finansijske agencije (FINA). Bossina d.o.o. Zaostrog ima svoju web stranicu.

Također, predstavnici u Nadzornom odboru i Skupštini Bossina d.o.o. Zaostrog (imenovani ispred Kantona Sarajevo) redovno podnose izvještaje i informacije resornom Ministarstvu kulture i sporta, a po potrebi ili na zahtjev i Vladi Kantona Sarajevo. Vlada Kantona Sarajevo je u prethodnim sazivima u više navrata razmatrala informacije u vezi Sportsko-rekreacionog centra i donosila zaključke.
Ovo iz razloga, jer preduzeća u kojima je udio državnog kapitala u ukupnom kapitalu manji od najmanje 50% plus jedna dionica, odnosno udio, nisu po Zakonu o javnim preduzećima u FBiH obavezna podnositi redovan godišnji izvještaj Vladi i Skupštini Kantona Sarajevo.

Vezano za prvi dio pitanja dajemo sljedeći odgovor:

U skladu sa Sporazumom o sufinansiranju realizacije projekta «Nabavka trolejbusa i autobusa za JGPP» potpisanog sa Ministarstvom saobraćaja Kantona Sarajevo, broj: 04-14-28953/14 iz 2014. godine, KJKP Gradski saobraćaj d.o.o. Sarajevo pokrenulo je otvoreni postupak javne nabavke 15 rabljenih zglobnih trolejbusa, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH.
Nakon okončane procedure javne nabavke zaključen je Ugovor o kupoprodaji rabljenih zglobnih trolejbusa tipa NAW Hess BGT 25 – 15 komada sa dobavljačem Čipić GmbH Siegen (broj ugovora 13866 od 13.10.2014. godine). Vrijednost nabavke svih 15 trolejbusa iznosi 306.000,00 EUR (20.400,00 EUR po voznoj jedinici). U cijenu trolejbusa uračunati su svi troškovi isporuke, koja će se izvršiti na lokaciji FCO KJKP «GRAS» d.o.o. Sarajevo – Depo trolejbusa ( Majdanska bb).

Po okončanju postupka javne nabavke 15 rabljenih zglobnih trolejbusa i zaključenog ugovora Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo dostavljena je kopija dokumentacije iz tenderske dokumentacije za nabavku zglobnih trolejbusa, na osnovu koje je od strane Ministarstva saobraćaja urađen Zapisnik o pregledu procedure javne nabavke i pregledu ispunjenja ugovorenih uslova.

Dobavljač Čipić GmbH, sa kojim je zaključen Ugovor o kupoprodaji 15 rabljenih zglobnih trolejbusa do sada je dopremio u Sarajevo 9 ugovorenih trolejbusa, od kojih su 4 trolejbusa pod carinskim nadzorom u depou trolejbusa, dok se ostalih 5 vozila nalazi na carinskom terminalu.
U skladu sa odredbama zaključenog ugovora KJKP Gradski saobraćaj d.o.o. Sarajevo nema obavezu plaćanja troškova ležarine ( troškovi carinskog prostora ).Sve troškove vezane za vozila do registracije snosi dobavljač Čipić GmbH.

Vozila nisu isporučena KJKP „GRAS“ d.o.o. Sarajevo obzirom da je ugovorom definisano da je obaveza kupca vozila isporučiti FCO Depo trolejbusa (Majdanska bb), što znači da sve troškove dopreme vozila, carinjenja, troškovi homologacije za svako vozilo idu na teret dobavljača.
Vozila nisu isporučena iz razloga što procedure homologacije nisu završene. Obzirom da vozila nisu porijeklom iz EU, kao i da procedure za homologaciju trolejbusa nisu definisane Pravilnikom o homologaciji vozila, dijelova uređaja i opreme vozila («Službeni glasnik BiH» broj 41 od 20.maj 2008. godine) ista nisu mogla biti isporučena. Trolejbus, kao vozilo javnog prijevoza, nije definisano u odredbama Pravilnika o homologaciji.
KJKP „Gras „ d.o.o. Sarajevo je poslao upit Ministarstvu komunikacija i prometa BIH vezano za postupak homologacije za trolejbuse, ili izuzeća iz postupka, na koji je dat odgovor da je : «Prema Članu 9. tačka 73) Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BIH – ZOBS, («Službeni glasnik BiH» broj 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10 i 18/13) «Trolejbus motorno vozilo namijenjeno za javni prijevoz putnika koje, osim sjedišta za vozača, ima više od 8 sjedišta (kategorija i koje, radi napajanja motora električnom energijom ima kontakt s električnim provodnikom», te da je propisano da «Obavezi homologacije podliježu cestovna motorna i priključna vozila obuhvaćena kategorizacijom vozila prema UN ECE (United Nations Economic Commission for Europe) propisima, koji je sastavni dio Pravilnika o homologaciji.»
U « KATEGORIZACIJI VOZILA ZA HOMOLOGACIJU» prema UN ECE, ako se primjeni Član 9. tačka 73) ZOBS-a BIH trolejbus je u svrstan u Kategoriju M3: motorna vozila za prijevoz putnika koja osim sjedala vozača imaju više od 8 sjedala i čija je najveća dopuštena masa veća od 5 t. U prilogu 1. dajemo kopiju priloga 2 ( korištena vozila) iz Odluke o najnižim tehničkim zahtjevima za novoproizvedena i korištena vozila pri homologaciji tipa vozila i homologaciji pojedinačnog vozila ( «Službeni glasnik BiH» broj 89 od 28.10.2010. godine), iz kojeg se može vidjeti da je trolejbus uvršten u Pravilnik, te da se kod homologacije primjenjuju odredbe za autobuse. Firma koja je ovlaštena da vrši postupak homologacije je dostavila dokumentaciju Ministarstvu komunikacije i prometa BiH i čeka se saglasnost da se u određenim elementima izvrši izuzeće trolejbusa iz homologacije.Izuzeće se prije svega odnosi na propise koji se odnose na emisiju izduvnih gasova, jer je trolejbus električno vozilo i u svijetu se tretira kao ekološki čisto vozilo.

KJKP «Gradski saobraćaj» je 2010. godine izvršilo nabavku 15 trolejbusa istog tipa i nije bilo nikakvih prepreka niti smetnji i ista su u saobraćaju i danas.

Kod donošenja Odluke o prihvatanju ponude dobavljača Čipić GmbH i zaključenja Ugovora o nabavci trolejbusa KJKP „Gras „ d.o.o. Sarajevo nije raspolagao sa podacima vezanim za problem homologacije. Po dobijanju saglasnosti i dostavljenog rješenja o homologaciji vozila će biti registrovana i uključena u javni prijevoz putnika.

Prema članu 6. pomenutog Sporazuma KJKP Gras je bio obavezan formirati komisiju za prijem isporučenih vozila koja će napraviti „ Zapisnik o prijemu isporučenih vozila “ i isti dostaviti predstavnicima Ministarstva saobraćaja.

Do danas od Komisije za prijem isporučenih vozila, Ministarstvo saobraćaja nije zaprimilo „ Zapisnik o prijemu isporučenih vozila“.

Na traženje Ministarstva da se dostavi Zapisnik o prijemu vozila po osnovu Sporazuma o nabavci trolejbusa i autobusa za JGPP „ dopisom br: 6458 od 18.05.2015.godine koji je zaprimljen u Ministarstvo 19.05.2015.godine KJKP „Gras „ d.o.o. Sarajevo je dao sljedeće obrazloženje :
„Dobavljač Čipić GmbH, sa kojim je zaključen Ugovor o kupoprodaji 15 rabljenih zglobnih trolejbusa do sada je dopremio u Sarajevo 9 ugovorenih trolejbusa, ali isti nisu isporučeni GRAS-u obzirom da je ugovorom definisano da je obaveza kupca vozila isporučiti FCO Depo trolejbusa ( Majdanska bb ) i da izvrši homologaciju svih trolejbusa i dostavi rješenje o homologaciji za svako vozilo. Kako do danas nije izvršena homologacija, isporuka i preuzimanje trolejbusa nije izvršeno tako da nismo u mogućnosti dostaviti «Zapisnik o prijemu isporučenih vozila».Procedure homologacije nisu završene iz razloga što vozila nisu porijeklom iz EU, kao i nedefinisanosti procedura za homologaciju trolejbusa u Pravilniku o homologaciji. Postupak odobravanja homologacije za 9 trolejbusa koji su dopremljeni u Sarajevo je predat Ministarstvu komunikacija i prometa BIH „.
Dana 25.05.2015.godine u Ministarstvo saobraćaja je od strane KJKP „Gras „ d.o.o. Sarajevo zaprimljena kopija Rješenja br: UP1 01-05-02-2-3443/15 od 15.05.2015.godine ( Prilog 2) kojim se odobrava zahtjev za izuzeće iz postupka homologacije 15 ( petnaest ) motornih vozila trolejbusa, KAO OSNOVAN .
To su trolejbusi sa sljedećim brojeva šasije :
1. 698420011 950 203;
2. 698420011 950 204;
3. 698420011 950 205;
4. 698420011 950 206;
5. 698420011 950 207;
6. 698420011 950 208;
7. 698420011 950 209;
8. 698420011 950 210;
9. 698420011 950 211;
10. 698420011 950 212;
11. 698420011 950 213;
12. 698420011 950 214;
13. 698420011 950 215;
14. 698420011 950 216;
15. 698420011 950 218.

Vozila moraju proći postupak identifikacije i ocjene tehničkog stanja vozila kod organizacije za obavljanje administrativnih poslova iz oblasti homologacije putem tehničkog servisa za homologaciju pojedinačnih vozila, nakon čega će vozila biti registrovana i uključena u saobraćaj.

Što se tiče drugog dijela pitanja dajemo sljedeći odgovor:

U Budžetu Kantona Sarajevo za 2014. godinu, razdjel Ministarstva saobraćaja na poziciji ekonomski kod 615400, subanalitika EAU018 – Nabavka i remont autobusa, trolejbusa i minibusa za JGPP su bila planirana sredstva u iznosu od 1.500.000,00 KM (izvori finansiranja: 100.000,00 KM - budžetska sredstva, 1.400.000,00 KM - kreditna sredstva Razvojna banka).
U 2014. godini sredstva su izvršena u iznosu od 333.408,76 KM. Od ukupno realizovanog iznosa sredstva u iznosu od 100.000,00 KM se odnose na „Finansiranje troškova carina, poreza i ostalih dadžbina prilikom uvoza 30 rabljenih autobusa – Turska donacija“ ( izvor budžetska sredstva), a sredstva u iznosu od 233.408,76 se odnose na „Nabavku 15 rabljenih trolejbusa, autobusa, i minibusa za JGPP“ ( izvor kredit Razvojna Banka).
Sredstva u iznosu od 1.166.591,24 KM iz kredita Razvojne Banke su prenesena u Budžet Kantona Sarajevo za 2015. godinu.

U 2015. godini iz kredita Razvojne banke su plaćena sredstva u iznosu od 818.184,90 KM za „Nabavku 15 rabljenih trolejbusa, autobusa, i minibusa za JGPP“. Preostala sredstva na ovoj poziciji su 348.415,10 KM.

U skladu sa tačkom 19. Zaključka Vlade Kantona Sarajevo, broj: 02-05-6161-17.1/15 od 16.04.2015. godine, kojim se tražilo od KJKP «GRAS» d.o.o. Sarajevo da dostavi Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo kompletnu informaciju o provedenim tenderima iz 2014. godine o nabavci 15 zglobnih trolejbusa i 10 zglobnih autobusa, KJKP“ Gras „ d.o.o. Sarajevo je dopisom br: 6458 od 18.05.2015. godine, koji je zaprimljen u Ministarstvo 19.05.2015.godine, dao sljedeće izjašnjenje:

Postupak javne nabavke: 10 rabljenih zglobnih autobusa

Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo su, po okončanju provedenog postupka javne nabavke: 10 rabljenih zglobnih autobusa, u skladu sa članom 5. Sporazuma o sufinansiranju realizacije projekta «Nabavka trolejbusa i autobusa za JGPP» kojim je definisano da će Ministarstvo saobraćaja finansijska sredstva izdvojena za ovu namjenu isplatiti na račun KJKP «GRAS» d.o.o. Sarajevo po okončanju procedure javne nabavke i odobravanja « Zapisnika o pregledu procedure javne nabavke » i odobravanja «Zapisnika o pregledu ispunjenja ugovornih uslova», dostavljene kopije tenderske dokumentacije za provedeni postupak javne nabavke: 10 rabljenih zglobnih autobusa.

Odlukom Uprave preduzeća broj 17/270 od 26.12.2014.godine, dato je odobrenje za ponovno pokretanje postupka u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama.Predmetni postupak je proveden kao pregovarački postupak javne nabavke bez objave obavještenja o nabavci za dostavljanje ponuda.KJKP „Gras „ d.o.o. Sarajevo je dva puta pokretao postupak javne nabavke roba 10 rabljenih zglobnih autobusa namjenjenih za gradski prijevoz putnika, po otvorenom međunarodnom postupku, međutim oba postupka su otkazana-poništena iz razloga što ni u jednom postupku nisu dostavljene prihvatljive ponude.

Poziv na pregovarački postupak bez objave obavještenja je u skladu sa ZJN upućen ponuđačima koji su na prethodna dva neuspjela postupka dostavili ponude ( Sejari Sarajevo, N&G plus d.o.o. Tuzla, Čipić GMbH Siegen, Njemačka), a radi osiguranja bolje konkurencije, poziv na pregovarački postupak upućen je i firmama Globus d.o.o. Maribor, Slovenija, Makrotehna d.o.o. Maribor, Slovenija i Basco SRL, Comaco,Italija.

Komisija KJKP „Gras „ d.o.o. Sarajevo, formirana od strane generalnog direktora, konstatovala da je u utvrđenom roku primljena ponuda ponuđača:N&G PLUS d.o.o. Tuzla te da je ponuđač N&G PLUS d.o.o. Tuzla dostavio tražene dokumente neophodne za kvalifikaciju kao i početnu ponudu.

Gore pomenuta Komisija je nakon analize izvještaja o pregledu ponuđenih vozila od strane stručne komisije KJKP „ Gras „ d.o.o. Sarajevo, odabrala 10 vozila koja su prihvatljiva i uputila zahtjev ponuđaču N&G PLUS d.o.o. Tuzla za nastavak pregovora.

Dobavljač, N&G Plus d.o.o. Tuzla je, do dana 05.05.2015. godine, izvršio isporuku 5 ugovorenih autobusa. Generalni direktor KJKP „Gras „ d.o.o. Sarajevo, formirao je Komisiju koja je imala zadatak da izvrši pregled 5 zglobnih rabljenih autobusa i utvrdi da li su ista isporučena u skladu sa Ugovorom o kupoprodaji. Komisija je pristupila pregledu, i konstatovala da su isporučena 2 vozila manje snage, o čemu je obavijestila Generalnog direktora / Upravu preduzeća. Upućuje se zahtjev dobavljaču da otkloni nedostatke koje je Komisija uočila kod prvog pregleda vozila, što je dobavljač, N&G Plus d.o.o. Tuzla» i učinio. Komisija ponovo pristupa pregledu 5 autobusa, te konstatuje da su otklonjeni svi nedostaci, dokumentacija koja prati autobuse dostavlja se službama, vozila se registruju i uključena su u saobraćaj, Zapisnik Komisije za primopredaju 5 isporučenih autobusa, broj: 6431 od 18.05.2015. godine ( Prilog 3).

Kako je sa dobavljačem N&G Plus d.o.o. Tuzla zaključen Anex ugovora broj: 1886 od 06.02.2015. godine o kupoprodaji 5 zamjenskih zglobnih autobusa, autobusi su dopremljeni u Sarajevo, isporuka autobusa po Anex-u ugovora nije izvršena obzirom da je dobavljač preuzeo obavezu da vozila isporuči sa završenom dokumentacijom do registracije (carinjenje, homologacija i dr.). Zapisnik za 5 zamjenskih autobusa dostaviće se nakon isporuke i pregleda autobusa. Dokumentacija koja se odnosi na potpisivanje Anex-a Ugovora i doznačavanje sredstava za isporuku autobusa, koja su zamijenjena, dostavljena je Ministarstvu saobraćaja, dopisom broj: 5604 od 29.04.2015. godine.

Dana 25.05.2015.godine u Ministarstvo saobraćaja su od strane KJKP „Gras „ d.o.o. Sarajevo zaprimljene kopije potvrda CENTRA MOTOR ŠIROKI BRIJEG o postupku drugostupanjske homologacije za pregledana i ispitana vozila ( autobuse ) kategorije M3 a to su sljedeća vozila:

1. Potvrda broj: 04-03-1162/15, Široki brijeg, dana 16.03.2015. godine, za vozilo kategorije M3 , marke vozila MERCEDES-BENZ CITARO O 530 G, tip O 530 G, broj šasije: WEB62824313100475, u pogledu zadovoljavanja zahtjeva prema ECE pravilniku ECE R36;

2. Potvrda broj:04-03-1163/15, Široki brijeg, dana 16.03.2015. godine, za vozilo kategorije M3 , marke vozila MERCEDES-BENZ CITARO O 530 G, tip O 530 G, broj šasije: WEB62824313100473, u pogledu zadovoljavanja zahtjeva prema ECE pravilniku ECE R36;

3. Potvrda broj:04-03-1164/15, Široki brijeg, dana 16.03.2015. godine ; za vozilo kategorije M3 marke vozila MERCEDES-BENZ CITARO O 530 G, tip O 530 G, broj šasije: WEB62824313100472, u pogledu zadovoljavanja zahtjeva prema ECE pravilniku ECE 36;

4. Potvrda broj:04-03-1165/15, Široki brijeg, dana 16.03.2015. godine , za vozilo kategorije M3 marke vozila MAN NG263/D28/E3/3T, tip A23, broj šasije : WMAA23ZZZ2B022585, u pogledu zadovoljavanja zahtjeva prema ECE pravilniku ECE R36;

5. Potvrda broj:04-03-1166/15, Široki brijeg, dana 16.03.2015. godine, za vozilo kategorije M3 marke vozila MAN NG263/D28/E3/3T, tip A23, broj šasije : WMAA23ZZZ2B022583, u pogledu zadovoljavanja zahtjeva prema ECE pravilniku ECE R36.

Ovim potvrdama se potvrđuje da vozila ( autobusi ) zadovoljavaju sve zahtjeve ECE pravilnika R36.03-HOMOLOGACIJA VOZILA ZA PRIJEVOZ PUTNIKA S OBZIROM NA NJIHOVE OPĆE KONSTRUKCIJSKE ZNAČAJKE.Dokumentacija koja potvrđuje gore navedeno nalazi se u tvrtci CENTAR MOTOR d.o.o.Široki brijeg. Ova potvrda služi za potrebe prve registracije vozila u Bosni i Hercegovini. Ove potvrde dostavljamo u prilogu br.4. Pomenutim vozilima je izvršena registracija i u saobraćaju su od marta 2015.

Ostalih 5 vozila: prema našim saznanjima vozila su dovezena u Sarajevo izvršena je homologacija i carinjenje. U KJKP „Gras“ d.o.o. Sarajevo očekuju dokumentaciju kao potvrdu navedenoga.

Kopiju Izvještaja o provedenom postupku javne nabavke 10 rabljenih zglobnih autobusa, dostavljenog od strane KJKP „Gras“ d.o.o. Sarajevo , po traženju Ministarstva dopisom broj: 04-27-31-I/15 od 08.04.2015. godine, dostavljamo u prilogu br.5.

Također na Vaše traženje dostavljamo i Kopiju Ugovora o kupoprodaji rabljenih zglobnih trolejbusa – 15 komada, kopiju Ugovora o kupoprodaji 10 rabljenih zglobnih autobusa i Anex-a Ugovora br: 1886 od 06.02.2015. godine ( Prilog 6).

Prilog 1. Izvod iz Odluke o najnižim tehničkim zahtjevima za novoproizvedena i korištena vozila pri homologaciji tipa vozila i homologaciji pojedinačnog vozila ( «Službeni glasnik BiH» broj 89 od 28.10.2010. godine;

Prilog 2. Kopija Rješenja br:UP1 01-05-02-2-3443/15 od 15.05.2015.godine Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine;

Prilog 3. Zapisnik Komisije za primopredaju 5 isporučenih autobusa, broj: 6431 od 18.05.2015. godine);

Prilog 4. Kopije Potvrda od CENTRA MOTOR Široki brijeg;

Prilog 5. Kopija Izvještaja KJKP „Gras „ d.o.o Sarajevo, o provedenom postupku javne nabavke 10 rabljenih zglobnih autobusa;
Prilog 6. Kopija Ugovora o kupoprodaji rabljenih zglobnih trolejbusa – 15 komada, kopija Ugovora o kupoprodaji 10 rabljenih zglobnih autobusa i kopija Anex-a Ugovora broj: 1886 od 06.02.2015. godine o kupoprodaji 5 zamjenskih zglobnih autobusa.

ODGOVOR

Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo u okviru svoje nadležnosti u oblasti obrazovanja obuhvata predškolsko, osnovno, srednje, visoko obrazovanje i nauku na području Kantona Sarajevo, tako da je stanje u navedenim oblastima sljedeće:

Oblast predškolskog odgoja i obrazovanja

U Registru predškolskih ustanova koji se vodi u Ministasrtvu je registrirano ukupno 19 ustanova, od toga je jedna javna ustanova – „Djeca Sarajeva“ i još 18 privatnih ustanova.
Odgojno-obrazovni rad se regulira u skladu sa Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju, odnosno u skladu sa važećim programima.
Javna ustanova „Djeca Sarajeva“ u svom sastavu ima 30 vrtića, koji su raspoređeni u svim dijelovima Kantona Sarajevo.
U školskoj 2014/2015. godini, prema posljednjim raspoloživim podacima oko 7 200 djece pohađa jednu od registriranih predškolskih ustanova.
Od školske 2010/2011. godine se provodi Obavezni predškolski program za djecu u godini pred polazak u školu, u trajanju od 150 sati na godišnjem nivou.
Trenutne aktivnosti u Ministarstvu – evaluacija svih predškolskih programa koji se trenutno realiziraju.

Planirane aktivnosti:
1. Izmjene i dopune Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju;
2. Donošenje podzakonskih akata iz oblasti predškolskog odgoja i obrazovanja;
3. Povećanje cijene boravka djece u predškolskoj ustanovi – trenutno na mjesečnom nivou cijena boravka za jedan mjesec iznosi 140,00 KM, a u istom iznosu refundira i Vlada Kantona Sarajevo (po ovom pitanju je provedeno anketiranje roditelja polaznika i isti su podržali ovu mjeru koja je usmjerena na poboljšavanje kvaliteta usluge (prvenstveno kvaliteta ishrane polaznika).

Nedostaci:
1. Nedovoljno razvijena mreža predškolskih ustanova – potreba za daljim ulaganjem – rekonstrukcija postojećih i otvaranje novih vrtića.
2. Potreba kontinuiranog zapošljavanja kadra, u skladu sa širenjem mreže predškolskih ustanova.
3. Nedovoljno izdvajanje budžetskih sredstava na poziciji za oblast predškolskog odgoja i obrazovanja (infrastrukturna ulaganja u objekte, didaktička sredstva, opremu i edukaciju osoblja).
4. Nedovoljna edukacija stručnog kadra.

Oblast osnovnog odgoja i obrazovanja

Na području Kantona Sarajevo su registrirane 74 osnovne škole, od čega je 69 javnih i 5 privatnih ustanova. Sve ove škole rade po nastavnom planu i programu za osnovnu školu za Kanton Sarajevo. Pored ovih škola, u Registru škola koje rade po stranom nastavnom planu i programu, a koji se takođe vodi u Ministarstvu se nalaze još 3 osnovne škole.
U školskoj 2014/2015. godini osnovne škole pohađa ukupno 56.000 učenika.
Od školske 2012/2013. godine uvedena je eksterna matura za sve učenike koji s uspjehom završe 9. razred.
Planirane aktivnosti:
1. Reforma postojećih nastavnih planova i programa od 1. do 9. razreda osnovne škole;
2. Izmjene i dopune profila kadra u skladu sa promjenom nastavnih planova i programa (usklađivanje sa Bolonjskim sistemom obrazovanja);
3. Donošenje novog Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (dosadašnja iskustva u primjeni Zakona ukazuju na potrebu donošenja novog zakona);
4. Donošenje određenih podzakonskih akata – pravilnika (izmjene i dopune postojećih i donošenje novih);
5. Analiza broja odjeljenja u odnosu na broj učenika – potreba racionalizacije broja odjeljenja;
6. Potreba pozicioniranja inkluzivnog obrazovanja na drugačiji način u odnosu na trenutni model, po kojem na zahtjev roditelja, dijete sa posebnim obrazovnim potrebama može biti upisano u redovnu školu, bez mišljenja stručnjaka zdravstvene struke o najboljem interesu za dijete, a što je i obaveza po međunarodnim dokumentima iz oblasti ljudskih prva i sloboda.

Nedostaci:
1. Nedovoljna ulaganja u rekonstrukciju i opremanje škola;
2. Nedovoljno izdvajanje budžetskih sredstava za unapređenja stanja u oblasti osnovnog odgoja i obrazovanja (infrastrukturna ulaganja u objekte, nastavna sredstva, opremu, za educiranje nastavnika, stručnih saradnika, svih upravljačkih struktura, studijske posjete učenika i nastavnika osnovnim i srednjim školama u susjedstvu i šire s ciljem razmjene iskustava i usvajanja novih nastavnih metoda i znanja, finansiranje sportskih aktivnosti s ciljem učešća što većeg broja učenika i sl.).

Oblast srednjeg obrazovanja

Na području Kantona Sarajevo registrirano je 39 srednjih škola, od čega je 36 javnih i 3 privatne srednje škole.
Zakon o srednjem obrazovanju je donesen 2010. godine – uvedeno je obavezno srednje obrazovanje u trajanju od dvije godine za djecu do navršenih 18 godina života.
Vrste srednjih škola – gimnazije, škole tehničkog usmjerenja i škole zdravstvene struke. Učenici se obrazuju u školama u trogodišnjem i četverogodišnjem trajanju.
U školskoj 2014/2015. godini oko 19 000 učenika pohađa srednju škole.

Planirane aktivnosti:

1. Izmjena i dopuna Zakona o srednjem obrazovanju;
2. Donošenje novih ili izmjena određenih podzakonskih akata;
3. Analiza postojećih nastavnih planova i programa – analiza općeobrazovnih predmeta, posebno stručno-teorijskih predmeta (usklađivanje s tržištem rada i osiguranje pretpostavki za uključivanje u jedinstveni evropski obrazovni sistem);
4. Izmjene i dopune profila kadra u nastavnim planovima i programima (usklađivanje sa Bolonjskim sistemom obrazovanja);
5. Potreba analize i preispitivanja postojećeg broja škola i odjeljenja s ciljem racionalizacije mreže škola i broja odjeljenja;
6. Posebna analiza nastavnih programa po kojima se realizira praktična nastava (stvoriti pretpostavke da kroz praktičnu nastavu učenici upoznaju organizaciju rada u radnom procesu, osposobe se za upotrebu radne dokumentacije, spoznaju važnost higijene na radu i steknu navike održavanja higijene radnog mjesta, nauče rukovati priborom i alatom, održavati sredstva za rad i ovladati vještinama struke i osposobiti se za rad na siguran način i razviti pozitivan odnos prema radu i zaštiti čovjekove okoline. Tokom praktične nastave neophodno je da polaznici steknu radnu i tehnološku disciplinu, da se obrazuju za samostalno obavljanje radnih operacija, zadataka i poslova koji su planirani nastavnim planom i programom za svako pojedino zanimanje kako bi se osposobili za veoma zahtjevno tržište rada). Ove pretpostavke je moguće osigurati samo uz preispitivanje omjera teoretskog dijela nastave u učionici i praktičnog dijela koji se prvenstveno treba realizirati u realnom privrednom sektoru odnosno budućem radnom okruženju.

Nedostaci:
1. Nedovoljno izdvajanje budžetskih sredstava za unapređenja stanja u oblasti srednjeg obrazovanja, posebno srednjeg stručnog obrazovanja (infrastrukturna ulaganja u objekte, nastavna sredstva, opremu, za educiranje nastavnika, stručnih saradnika, svih upravljačkih struktura, studijske posjete učenika i nastavnika industrijskim postrojenjima i srodnim srednjim školama u susjedstvu i šire s ciljem razmjene iskustava i usvajanja novih nastavnih metoda i znanja, finansiranje sportskih aktivnosti s ciljem učešća što većeg broja učenika i sl.).
2. Nedostatak sredstava u Bužetu Kantona Sarajevo je na posebnoj poziciji koja bi se usmjerila na kreiranje i dodatno unapređenje nastavnih planova i programa u odnosu na savremene naučne trendove i potrebe tržišta rada.

Oblast visokog obrazovanja

Oblast visokog obrazovanja i nauke na području Kantona Sarajevo uređena je Zakonom o visokom obrazovanju ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj: 42/13-Prečišćeni tekst) i Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj: 10/04) i Strategijom razvoja visokog obrazovanja u Kantonu Sarajevo.

Za realizaciju zakonskih rješenja i implementaciju standarda koji su definisani Zakonom o visokom obrazovanju i Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti te Startegijom razvoja visokog obrzaovanjha u Kantonu Sarajevo, neophodno je prethodno osigurati određene pretpostavke, a što se prije svega odnosi na:
- osiguranje finansijskih pretpostavki kroz povećanje izdvajanja iz Budžeta Kantona Sarajevo,
- definisanje izdvajanja vlastitih prihoda u okviru Univerziteta u Sarajevu za ove namjene,
- preispitivanje i redefiniranje odnosa društvene zajednice odnosno obrazovnih vlasti prema oblasti visokog obrazovanja i nauke respektirajući činjenicu da drušvena zajednica koja ne ulaže u visoko obrazovanje i nauku ne može niti polagati pravo za izlazak iz ekonomske krize,
- mijenjanje društvene percepcije izdvanjanja za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku djelatnost koja implicira da su izdvajanja za nauku i obrazovanje trošak i teret za društvenu zajednicu,
- izdvajanje za naučnu djelatnost i infrastrukturu u narednom periodu trebaju biti značajnija, što podrazumijeva izdvajanje sredstava za obnavljanje kadrovksih resursa na Univerzitetu u Sarajevu, stvaranja pretpostavki za upošljavanje najboljih studenata na Univerzitetu u Sarajevu koji su dobitnici "Zlatna značka Univerziteta u Sarajevu", osiguranje pretpostavki za ispunjavanje uslova za akademsko napredovanje, sufinansiranje naučno-istraživačkog rada, finansijska podrška pisanju, objavljivanju i publiciranju naučnih radova, knjiga, potporu prisustvu međunarodnim naučnim konferencijama i sl.
- preispitivanje važećih Standarda i normativa za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na području Kantona Sarajevo.

Strateško opredjeljenje Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo je jačanje Univerziteta u Sarajevu, kako kroz normativnu izgradnju, tako i poduzimanjem sljedećih koraka:

1. povećanje transparentnosti u radu odnosno naglašenija finansijska kontrola i nadzor nad radom Univerziteta u Sarajevu kroz usvajanje određenih podzakonskih akata, što se prije svega postiže kroz usvajanje Jedinstvenog pravilnika o platama u okviru Univerziteta u Sarajevu kao i Pravilnika o sticanju i raspodjeli vastitih prihoda (vanbudžetskih prihoda). Usvajanje naprijed pomenutih pravilnika predstavljalo bi veliki iskorak u kontroli, transparentnosti i integraciji finansijskih tokova u okviru Univerziteta u Sarajevu. Model finansiranja Univerziteta u Sarajevu treba biti rezultat dijaloga nadležnih obrazovnih vlasti i svih tijela Univerziteta u Sarajevu i kao takav mora omogućiti transparenstnost i uvid u društvenu opravdanost trošenja budžetskih i vanbudžetskih prihoda. Svi prihodi koje Univerzitet u Sarajevu ostvari trebaju biti trošeni za unapređenje osnovne registrovane djelatnosti.

2. Institucionalni dijalog sa studentskom populacijom, posebno sa studentskim parlamentom Univerziteta u Sarajevu, u cilju identifikacije osnovnih slabosti u relizaciji nastavno-naučnog procesa. Pravac budućeg zajedničkog djelovanja ogleda se u: preveniranju negativne prakse izvršavanja nastavnih obaveza od strane akademskog osoblja, sprečavanju negativnih pojava u postupku provjere znanja studenata (insistiranje akademskog osoblja na kupovini udžbenika predmentog nastavnika, blagovremenom objavljivanju rezultata provednih provjera znanja) te ustanovljavanje sistemskih rješenja za praćenje stepena prolaznosti studenata na provjerama znanja.

3. Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade planira u narednom periodu predložiće Vladi Kantona Sarajevo kriterije i metodologiju za raspodjelu sredstava iz Budžeta Kantona Sarajevo u okviru Univerziteta u Sarajevu.

4. Propisivanje dodatnih elemanta izvještaja o finansijskom poslovanju Univerziteta u Sarajevu i njegovih organizacionih jedinica (fakulteti/akademije/naučnoistraživački instituti) od strane Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantoan Sarajevo u značajnoj mjeri će doprinijeti transparentnosti i kontroli finanijskih tokova u okviru Univerziteta u Sarajevu.

5. Intenziviranje aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje Univerzitetske biblioteke u Kampusu Univerziteta u Sarajevu sredstvima dodjeljenim od strane Kraljevine Saudijske Arabije.

6. Kontrola i nadzor nad primjenom i poštivanjem Zakona o visokom obrazovanju i Standarda i normativa za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na području Kantona Sarajevo na svim visokoškolskim ustanovama (u saradnji sa Kantonalnom upravom za inspekcijske poslove).

7. Univerzitet u Sarajevu duži vremenski period nalazi se u procesu integracije i u tom smislu ostvaren je značajan napredak:
a. usvojen Statut Univerziteta u Sarajevu,
b. ukinuti upravni i nadzorni odbori fakulteta i akademija i naučnoistraživačkih instituta,
c. imenovan Upravni odbor integrisanog Univerziteta u Sarajevu,
d. od mjeseca janura 2014. godine sredstva iz Budžeta Kantona Sarajevo doznačavaju se na jedinstveni račun Univezriteta u Sarajevu koja se nakon tog distribuiraju fakultetima i akademijama te naučnoistraživačkim institutima u ranije utvrđenim iznosima (u skladu sa metodologijom koja je primjenjivana u proteklom periodu),
e. sve visokoškolske ustanove na području Kantona Sarajevo (izuzev Američke škole za ekonomiju) uspješno su provele proces institucionalne akreditacije.

8. Upostavljanje vlastitih baza podataka o ukupnom broju upisanih studenata kao i baza podataka o raspoloživom akademskom osoblju na svim visokoškolskim ustanovama te stanjem infrastrukture, što će osigurati pretpostavke za strateško planiranje u oblasti visokog obrazovanja i nauke.

9. Preispitivanje upisne politike na svim visokoškolskim ustanovama na području Kantona Sarajevo uz intenzivnu saradnju sa privrednim sektorom i svim specijaliziranim službama za praćenje stanja u oblasti zapošljavanja i tržišta radne snage kao i svim udruženjima poslodavaca na različitim nivoima teritorijalno-administativnog uređenja.

10. Otvaranje socijalnog dijaloga sa Sindikatom Univeziteta u Sarajevu koji bi trebao rezultirati potpisivanjem kolektivnog ugovora u oblasti visokog obrazovanja.

Realizacijom naprijed naznačenih aktivnosti povećala bi se društvena relevancija odnosno uloga Univerziteta u Sarajevu što bi doprinijelo izgradnji društva zasnovanog na znanju.

Finansijski aspekt stanja u obrazovanju

U nadležnosti Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, što se tiče sufinansiranja/finanisiranja osnovne djelatnosti ustanova iz oblasti obrazovanja i nauke, su slijedeće ustanove za koje se sredstva odobravaju u Budžetu Kantona Sarajevo:

- PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE - JU „Djeca Sarajeva“: sufinansira se djelatnost predškolskog obrazovanja, a s obzirom da JU „Djeca Sarajeva“ od 01.01.2012. godine poslovanje obavljaja preko jedinstvenog računa Trezora, sredstva se evidentiraju i prate zasebno za ovog budžetskog korisnika;

- OSNOVNO OBRAZOVANJE – u okviru ove djelatnosti putem Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo finansira se 69 ustanova (do 2014. godine bilo je 68 ustanova, a u 2014. godini sufinansira se još jedna nova ustanova – novoosnovana Osnovna škola „Stari Ilijaš). To su 62 redovne osnovne škole, 3 muzičke škole, 3 specijalne osnovne škole i Zavod za vaspitanje muške djece i omladine (Hum). Svaka od navedenih ustanova posluje preko Trezora, a odobrena sredstva u Budžetu Kantona Sarajevo evidentiraju se i prati njihova realizacija zasebno za svaku ustanovu - budžetskog korisnika (pojedinačni budžeti za svakog budžetskog korisnika);

- SREDNJE OBRAZOVANJE – na ovom nivou obrazovanja finansira se 35 srednjih škola i to: 9 gimnazija, 4 medicinske škole, 16 tehničkih i stručnih škola, 2 specijalne škole, ekonomska škola, muzička škola, škola primjenjenih umjetnosti i vjerska škola – Gazi Husrev begova medresa. I ove ustanove takođe posluju preko Trezora, a sredstva su odobrena, evidentiraju se i prati njihova realizacija u Budžetu na isti način kao i za naprijed navedene ustanove osnovnog obrazovanja – pojedinačni budžeti za svaku školu;

- VISOKO OBRAZOVANJE – sredstva za sufinansiranje djelatnosti visokog obrazovanja odobrena su u Budžetu Kantona Sarajevo, na razdjelu Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade, ekonomski kod 614300 – Grantovi neprofitnim organizacijama-LAN011-Transfer za visoko obrazovanje. Sredstva su odobrena za sufinansiranje rada 23 javne visokoškolske ustanove i Univerzitet (Rektorat Univerziteta). Od januara 2014. godine sufinansiraju se i 2 vjerska fakulteta: Islamski teološki fakultet i Katolički bogoslovni fakultet. Visokoškolske ustanove ne posluju putem Trezora pa su se sredstva za sufinansiranje djelatnosti do 2014. godine doznačavala visokoškolskim ustanovama u mjesečnim dotacijama u vidu transfera na transakcijske račune ovih ustanova otvorene kod poslovnih banaka. Kako bi se ispoštovala odredba člana 151. stav (6) Zakona o visokom obrazovanju („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 42/13), da se, nakon stupanja na snagu Statuta Univertiteta, uplata sredstava iz Budžeta vrši na jedinstven račun Univerziteta, koji će do utvrđivanja kriterija za finansiranje visokoškolskih ustanova iz člana 128. stav (1) Zakona, vršiti doznačavanje istih organizacionim jedinicama u omjeru koji je u proteklom periodu uplaćivan od strane Kantona Sarajevo posredstvom Ministarstva, izvršen je obračun sredstava na osnovu elemenata koji su se primjenjivali za obračun u proteklom periodu, odnosno u 2013. godini i od 01. januara 2014. godine sredstva se doznačavaju na jedinstven račun Univerziteta, koji ih nakon toga transferira na račune ustanova.

-USTANOVE NAUKE- sredstva za sufinansiranje djelatnosti pet naučnih instituta i Akademije nauka i umjetnosti BiH odobrena su u Budžetu Kantona Sarajevo, na razdjelu Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade, ekonomski kod 614300 – Grantovi neprofitnim organizacijama-LAN012-Transfer za nauku. Navedene ustanove ne posluju putem Trezora pa se sredstva za sufinansiranje djelatnosti naučnih instituta doznačavaju na isti način kao i sredstva za sufinansiranje djelatnosti visokoškolskih ustanova. Sredstva za sufinansiranje djelatnosti Akademije nauka i umjetnosti BiH doznačavaju se u mjesečnim dotacijama u vidu transfera na transakcijski račun ANUBiH.
Od ukupnog Budžeta Kantona Sarajevo oko 1/3 Budžeta izdvaja se za finansiranje/sufinansiranje djelatnosti ustanova iz oblasti obrazovanja koje su u nadležnosti Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade, direktno kroz finansiranje plaća i naknada zaposlenih u navedenim ustanovama, izdvajanje za materijalne troškove, izdvajanja za nabavku stalnih sredstava – izgradnju i rekonstrukciju i investiciono održavanje objekata, nabavku opreme i sl.
U slijedećoj tabeli dat je uporedni pregled izvršenja Budžeta Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade u odnosu na ukupni Budžet Kantona Sarajevo u periodu 2011. – 2014. godina

OPIS Izvršenje budžeta za 2011. god. Izvršenje budžeta za 2012. god. Izvršenje budžeta za 2013. god. Izvršenje budžeta za 2014. god.*
Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade 222.061.426 247.649.690 236.150.092 240.370.813
Kanton Sarajevo 646.391.529 709.956.654 634.916.543 671.474.000
Učešće Ministarstva u ukupnom Budžetu KS 34,35 % 34,88% 37,19% 35,80

* Podaci o izvršenju Budžeta za 2014. godinu nisu zvanični s obzirom da još nije usvojen Izvještaj o izvršavanju Budžeta Kantona Sarajevo za 2014. godinu, koji je Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo, u skladu sa Zakonom o izvršavanju Budžeta Kantona Sarajevo, obavezno dostaviti Vladi do 15. aprila tekuće godine, a Vlada Skupštini Kantona Sarajevo u roku od šest mjeseci po završetku fiskalne godine.
U strukturi ukupnih sredstava koja se izdvajaju za Ministarstvo za obrazovanje, nauku ii mlade, procentualno najveći dio odnosi se na sredstva za bruto plaće i naknade troškova zaposlenih. Tako je u 2013. godini za ove namjene od ukupnog Budžeta Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade izdvojeno za bruto plaće i naknade troškova zaposlenih u predškolskim u stanovama, osnovnim i srednjim školama 135.515.184 KM ili 54,72%. Ako se tome dodaju još i sredstva koja se u vidu transfera izdvajaju za bruto plaće i naknade zaposlenih na visokoškolskim ustanovama (53.500.000 KM), onda je ovaj procenat znatno veći, odnosno 76,30% sredstava iz Budžeta Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade usmjereno je za isplatu plaća i naknada troškova zaposlenih. Ovaj procenat učešća sredstva za bruto plaće inaknade troškova zaposlenih u strukturi ukupnog Budžeta Ministarstva u 2014. godini se čak i povećao na 80% (precizne podatke imaćemo nakon usvajanja Izvještaja o izvršavanju Budžeta Kantona Sarajevo za 2014. godinu).
Izdvajanja za kapitalne izdatke su znatno mala. Od ukupnog Budžeta Ministarstva u 2013. godini za kapitalne izdatke izdvojeno je 3.836.557 KM ili samo 1,62% . U 2014. godini za kapitalne izdatke izdvojeno je 2,22% ukupnih sredstava Budžeta Ministarstva (5.330.723 KM). Treba istaći da su u okviru ovih 5.330.723 KM ukupno izdvojenih sredstava za kapitalne izdatke budžetski korsinici – JU „Djeca Sarajeva“, osnovne i srednje škole izdvojile 1.448.364 KM (27,17%) sredstava vlastitog prihoda za ovu namjenu (pretežno rekonstrukciju i investiciono održavanje objekata, nabavku opreme)
I u odobrenom Budžetu Kantona Sarajevo za 2015. godinu sredstva za kapitalne izdatke su mala i nedostatna. Za nabavku stalnih sredstava za budžetske korisnike iz nadležnosti Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade (105 korisnika) odobrena su sredstva u iznosu od 3.363.300 KM (od toga 2.036.000 KM sredstva vlastitog prihoda budžetskih korisnika), što predstavlja 1,41% Budžeta Ministarstva.
Kao što je već rečeno u nadležnosti Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo nalazi se 105 javnih ustanova predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja (koje se nalaze u sistemu Trezora), odnosno preko 130 objekata ovih ustanova. Starost ovih objekata u prosjeku je preko 50 godina što zahtjeva znatna materijalna sredstva za rekonstrukciju i investiciono održavanja.
U budžetima Kantona Sarajevo svake godine odobri se dio sredstava za ove namjene koji je nedovoljan, što predstavalja veliki problem. Veoma često u pitanje se dovodi i održavanje nastavnog procesa zbog učestalih ili velikih kvarova kotlovnica, sistema za grijanje, elektro ili vodo instalacija.
Porastom broja javnih ustanova iz nadležnosti Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade umjesto povećanja, odobrena sredstva se umanjuju.
2011. godine odobrena sredstva za ove namjene iznosila su 310.000 KM (broj ustanova u nadležnosti Ministarstva bio je 102)
2012. godine odobrena sredstva za ove namjene iznosila su 445.000 KM (broj ustanova u nadležnosti Ministarstva bio je 103)
2013. godine odobrena sredstva za ove namjene iznosila su 80.000 KM iz Budžeta Kantona Sarajevo i 171.665 KM iz granta Federalnog ministartsva obrazovanja i nauke (broj ustanova u nadležnosti Ministarstva bio je 104)
2014. godine odobrena sredstva za ove namjene iznosila su 50.000 KM iz Budžeta Kantona Sarajevo i 150.270 KM iz granta Federalnog ministartsva obrazovanja i nauke (broj ustanova u nadležnosti Ministarstva bio je 105)
U Budžetu Kantona Sarajevo za 2015. godinu, predložena sredstva za rekonstrukciju i investiciono održavanje iznose 50.000 KM što je na nivou 2014. godine.
Do sada pristigli zahtjevi za sredstva iz Budžeta Kantona Sarajevo za 2015. godinu iznose cca 900.000 KM. Neki od ovih projekata mogu se raditi fazno (naročito projekti zamjene stolarije), zahtjevi za elaboratom o energetskoj efikasnosti i ugradnjom rampe ili lifta za učenike sa poteškoćama u kretanju su zakonska obaveza, a zahtjevi za sanacijom krovova i kotlovnica su prijeka potreba da bi se mogao realizirati obrazovni proces u školama u Kantonu Sarajevo.
Na osnovu inicijativa općina sa područja Kantona Sarajevo, u skladu sa Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju, u prethodnom periodu izgrađene su JU „Deseta osnovna škola“ Ilidža, JU OŠ „Stari Ilijaš“, područna škola „Sedrenik“, sala u JU OŠ „Behaudin Selmanović“. Takođe u toku je realizacija projekata izgradnje nove osnovne škole u Hadžićima, nove osnovne škole u naselju Aneks, sale u JU „Porodice ef. Ramić“, dogradnja „Sedme osnovne škole“ Ilidža i dogradnja JU OŠ „Dobroševići“. Svi ovi projekti finansirani su i finansiraju se u suradnji sa općinama, ali i pored više izvora finansiranja realizacije završenih projekata trajala je i do sedam godina, sa dužim ili kraćim prekidima.
Imajući u vidu odobrena sredstva za kapitalna ulaganja u Budžetu Kantona Sarajevo za 2015. godinu cijenimo da će i realizacija započetih projekata imati isti ili duži rok realizacije.
Napominjemo da je dosadašnja praksa i obaveza Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade da, u skladu sa Programom rada Vlade Kantona Sarajevo, kao i Programom rada Skupštine Kantona Sarajevo, Vladi, a potom i Skupštini Kantona Sarajevo dostavi detaljnu Informaciju o finansijskom poslovanju javnih ustanova iz oblasti predškolskog, osnovnog, srednjeg, visokog obrazovanja i nauke (zbirno) za proteklu budžetsku godinu. Ova Informacija dostavljala se nakon što Vlada i Skupština KS, na prijedlog Ministarstva finansija, usvoje Izvještaj o izvršavanju Budžeta Kantona Sarajevo za proteklu godinu.

Informatizacija obrazovanja i nauke

Informatizacija obrazovanja jedna je od komponenti razvoja digitalnog doba i dijelom je kako nacionalnih tako i evropskih strategija ovog stoljeća. Ona je novi proizvodni resurs, koji iako nema obilježje materije, predstavlja danas kohezivnu snagu kao polugu ekonomskog i društvenog razvoja.
Stoga Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo putem Sektora za informatizaciju obrazovanja i nauke, i u skladu sa programskim zadacima provođenja informatizacije obrazovanja u Kantonu Sarajevo, ima za cilj povećati isplativost i svrsishodnost ulaganja u korištenje informaciono-komunikacijskih tehnologija za povećanje kvalitete obrazovanja, jer informatički pismena osoba jeste osoba koja je naučila kako da uči, spremna i pripremljena za cjeloživotno učenje.
Osnovna ideja cjelovite informatizacije jeste da će informatizirani nastavni i administrativni-poslovni procesi u školama rezultirati: transparentnim upravljanjem škola, jednostavnijim praćenjem razvoja i korištenja ljudskih i ostalih resursa, te brzom i jednostavnom komunikacijom i razmjenom dokumenata između škola i ministarstva. Također veća upotreba IKT-a u školama trebala bi rezultirati većom upotrebom digitalnih sadržaja kako bi isti kod učenika povećali motivaciju za učenje, te rezultirali konkurentnošću na tržištu radne snage nakon završetka školovanja, kao i digitalno kompetentnim nastavnicima osposobljenim da prate napredak svoje struke kroz sve oblike stručnog e-obrazovanja i usavršavanja.
S tim u vezi u osnovnim i srednjim školama Kantona Sarajevo od septembra 2004. godine tj. od 2004/2005. školske godine u primjeni je EMIS - INFORMACIJSKI SISTEM UPRAVLJANJA U OBRAZOVANJU koji se sastoji od dva modula: školskog modula i ministarskog modula. U školskom modulu ove baze nalaze se sveobuhvatni podaci o učenicima, odjeljenjima, zaposlenima, prostorijama i inventaru same škole. Ministarski modul omogućava objedinjavanje svih podataka iz svih škola i na osnovu toga daje mogućnost praćenja pokazatelja o stanju u školi, te daje brz i mjerljiv uvid u uspješnost procesa obrazovanja.
Napominjemo da se radi o veoma kompleksnom informacijskom sistemu koji elektronski omogućava uvid u rad škola kao i uvid o stanju po školama, odjeljenjima i o svakom učeniku na kraju polugodišta i na kraju školske godine, i to na ministarskom i školskom nivou.
Ovi podaci su dostupni tek uz korištenje odgovarajućih korisničkih pristupnih autentifikacijskih šifri koje dodjeljuje Ministarstvo svakoj školi ponaosob. Putem EMIS sistema moguće je na jednostavan i brz način doći do statističkih podataka o uspjehu u školama, odjeljenjima, razredima, kao i o uspjehu učenika pojedinačno i drugim podacima u svih 113 osnovnih i srednji škola u Kantona Sarajevo.
Na osnovu iskazanih potreba i razvoja novih tehnologija izrađene su od strane glavnog partnera Mnistarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Saraejvo, Univerzitetskog tele-informatičkog centra Univerziteta u Sarajevu - UTIC-a nove komponenete EMIS sistema.
U odnosu na prvobitnu verziju EMIS sistema, u saradnji sa Univerzitetskim tele-informatičkim centrom – UTIC, u Kantonu Sarajevo EMIS sistem je proširen sa tri programske komponente: EMIS Print; EMIS Web; EMIS Matura.
Programsko rješenje EMIS Print je dizajnirano s ciljem da se na osnovu podataka ažuriranih kroz školski EMIS sistem obezbijedi elektronsko izdavanje i štampanje uvjerenja i svjedodžbi, a u skladu sa zakonskom regulativom. EMIS Print kroz svoje postavke obuhvata sva propisana dokumenta koja se po Pravilniku o pedagoškoj evidenciji i dokumentaciji i EMIS pravilniku službeno izdaju učenicima osnovnih i srednjih škola. Programom su obuhvaćene javne i privatne ustanove, muzičke škole, te redovni i vanredni učenici.
Programsko rješenje EMIS Print omogućava izdavanje i štampanje zvaničnih dokumenata, uključujući:
• učenička knjižica za učenike od I do III razreda osnovne škole,
• uvjerenje o postignutim rezultatima za učenike od I do III razreda osnovne škole,
• uvjerenje o završenom razredu osnovne muzičke škole,
• uvjerenje o završenom razredu osnovne škole,
• uvjerenje o završenom petom, šestom i sedmom razredu osnovne škole,
• uvjerenje o završenom šestom, sedmom i osmom razredu osnovne škole,
• svjedodžba o završenoj osnovnoj školi,
• svjedodžba o završenom razredu srednje škole,
• spisak izdatih uvjerenja i
• spisak izdatih svjedočanstava.
KANTON SARAJEVO
ukupan broj osnovnih škola koje
koriste EMIS PRINT 73
ukupan broj srednjih škola koje
koriste EMIS PRINT 35
ukupan broj učenika čiji su podaci
procesirani kroz program EMIS PRINT 173.788
ukupan broj obrađenih ocjena 13.254.955
ukupan broj izdatih
svjedodžbi i uvjerenja (od 2008/2009 šk.god.) 293.497

Za informatički podržano izvođenje eksterne mature uspostavljena je EMIS matura komponenta EMIS informacijskog sistema, obuhvatajući sve aspekte pripreme za eksternu maturu, uključujući prijenos konačnih podataka za EMIS matura sistem, te provjeru i ispravku istih i formiranje školskih maturalnih komisija i kreiranje rješenja za iste, a korištenjem podataka iz EMIS/e-matura sistema.

U julu 2014. godine putem Sektora za informatizaciju obrazovanja i nauke proveden je postupak nabavke licenciranih Microsoft softvera (operativnog sistema i uredskog alata) za osnovne i srednje škole u Kantonu Sarajevo, a nakon isteka trogodišnjih licenci za pomenute softvere. Licencirani softver je nabavljen u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima planiranim u Budžetu Kantona Sarajevo za 2014. godinu. Licence su nabavljene za vremenski period od 1 godine, tj. do 30.07.2015. godine za sve javne osnovne i srednje škole u Kantonu Sarajevo. Nabavljeno je ukupno 4.000 licenci.
U skladu sa programskim ciljevima Sektor za informatizaciju obrazovanja i nauke Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade pokrenuo je pilot projekat „Škola budućnosti„ sa Microsoft uredom u BiH. Pilot projekat podrazumijeva primjenu jednog sasvim novog koncepta podučavanja i učenja za učenike osnovnih škola, pod nazivom Samoorganizovano okruženje za učenje (SOLE - Self Organised Learning Environment). Za realizaciju ovog pilot projekta na javni poziv Ministarstva prijavilo se 35 osnovnih škola, od kojih je 9 osnovnih škola, s najboljim projektima, izabrano za pilot škole u kojima će se početi sa realizacijom i primjenom projekta. Za realizaciju pilot projekta u ovih 9 osnovnih škola Microsoft BiH donirao je po pet tablet računara koji su podijeljeni školama 30.12.2014. godine.
S obzirom da tehnička opremljenost sama ne garantuje uspješnost projekta, sastavni dio istog su i treninzi koji su predviđeni za menadžment i nastavno osoblje odabranih projektnih škola.
Osnovne škole koje su izabrane za realizaciju pilot projekta "Škola budućnosti" su: JU OŠ "Mula Mustafa Bašeskija", JU OŠ "Behaudin Selmanović", JU OŠ "Osman Nuri Hadžić"
JU OŠ "Meša Selimović", JU OŠ "Sokolje", JU OŠ "Velešićki heroji", JU OŠ "Aleksa Šantić"
JU Prva osnovna škola, JU Druga osnovna škola, te Zavod za specijalno obrazovanje "Mjedenica" i "Škola u bolnici".
Projekat je zasnovan na metodi kreiranja „Okruženja za samo-organizovano učenje“ kao metodi savremene nastavne tehnologije u nastavnom procesu. Ukupna vrijednost projekta 33.000 dolara koje je u cijelosti finansirao Microsoft BiH.
Od ostalih obavljenih aktivnosti od strane Sektora za informatizaciju u proteklom periodu pomenućemo sljedeće:
1. U decembru 2014. godine Sektor za informatizaciju obrazovanja i nauke je pripremio i održao press konferenciju povodom početka realizacije akcije pod nazivom “Sat kodiranja” čiji je cilj uključenje osnovnih i srednjih škola, ali i nevladinih organizacija i kompanija u BiH u najveći informatičko-edukativni događaj. Ovu akciju je pokrenula nevladina organizacija Centar za promociju civilnog društva (CPCD), a podršku joj je pružilo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Sedmica kodiranja se održala od 8. do 14. decembra, a učešće u njoj je uzelo oko 40 škola iz Kantona Sarajevo.
2. Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade i Japanska agencije za međunarodnu saradnju (JICA) kao i ostale nadležne obrazovne vlasti u Bosni i Hercegovini potpisale su ugovor o saradnji na “Projektu za poboljšanje informatičkog obrazovanja u mješovitim srednjim školama u Bosni i Hercegovini, s gimnazijom u sastavu”. Riječ je o dvogodišnjem projektu vrijednom 2,8 miliona maraka koji je namijenjen poboljšanju informatičkog obrazovanja u 59 mješovitih srednjih škola - sa gimnazijom u sastavu, koji će se realizirati u cijeloj Bosni i Hercegovini. Projekat predstavlja nastavak odnosno drugu fazu, projekta prethodno realiziranog u 54 gimnazije u Bosni i Hercegovini. Škole iz Kantona Sarajevo koje će biti uključene u ovaj projekat su: Srednjoškolski centar Hadžići, Srednjoškolski centar Ilijaš i Peta gimnazija i iste će biti opremljene neophodnom savremenom informatičkom opremom i udžbenicima. Projekat je fokusiran na učenike, škole koje će uz novu infomatičku opremu i uz poseban program profesionalnog stručnog usavršavanja nastavnog kadra služiti napretku obrazovnog sistema i uspostavljanju mreže za saradnju i razmjenu informacija između učesnika Projekta.
3. Potpisan je Protokol o poslovno-tehničkoj saradnji na implementaciji projekta e-obrazovanje sa BH Telecomom, sa ciljem stvaranja pretpostavki i uslova za implementaciju Projekta e-obrazovanje u obrazovnim ustanovama, zajedničkim angažmanom Ministarstva i BH Telecoma. Ovim Protokolom definišu se aktivnosti na uspostavljanju, radu i održavanju informaciono-komunikacijskog sistema kojim se osigurava pružanje i korištenje telekomunikacijskih usluga vezanih za nesmetano komuniciranje i edukaciju kadrova iz oblasti obrazovanja, a u skladu sa važećim zakonima. Međutim potrebno je poduzeti dalje radnje za realizaciju pojedinih dijelova Protokola.

Također, možemo napomenuti i da je u prethodnom periodu, još u februaru 2012. godine završen rad na tekstu Strategije informatizacije osnovnih i srednjih škola u Kantonu Sarajevo 2012.-2016. godine, a na kojem se radilo još od početka 2009. godine. Materijal je urađen i dostavljen Vladi i Skupštini Kantona Sarajevo na razmatranje, te je Nacrt Strategije usvojen 23. aprila 2012. godine. Programom rada za 2012. i 2013. godinu bilo je planirano donošenje ove strategije zbog njenog značaja za razvoj obrazovanja u Kantonu Sarajevo i uključivanja obrazovnih ustanova u Kantonu Sarajevo u jedinstveni evropski prostor obrazovanja. U junu 2012. godine, a nakon provedene javne rasprave koja je trajala do 11.06.2012. godine, formirana je stručna radna grupa koja je razmotrila dostavljene primjedbe u toku javne rasprave, te je usvojila konačan tekst Strategije za informatizaciju osnovnih i srednjih škola u Kantonu Sarajevo. S obzirom da je provedena javna rasprava, materijal je bio pripremljen kao prijedlog, ali nikad nije, u prethodnim mandatima prošao kroz konačnu zakonsku proceduru prihvaćanja i donošenja istog od strane Skupštine Kantona Sarajevo.
Provedbom gore navedenog Protokola i usvajanjem Strategije informatizacije došlo bi se do osavremenjivanja rada u školama, koje bi trebale biti spojene na ultra brzi internet i potpuno informatički opremljene sa svim informatiziranim procesima poslovanja, učenja i poučavanja. To predstavlja budućnost svakog naprednog savremenog obrazovnog sistema, pa tako i sistema Kantona Sarajevo. To je ujedno cilj Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade koje putem Sektora za informatizaciju i strateških partnera nastoji da realizira projekte koji podrazumijevaju škole visoko opremljene informacijsko-komunikacijskim tehnologijama (IKT), sa educiranim, kompetentnim menadžmentom i nastavnicima, te kreativnim i zadovoljnim učenicima.
Međutim, realna slika opremljenosti osnovnih i srednjih škola sa informatičkom opremom je veoma loša u odnosu na narastajuće potrebe. Posljednji put su škole, i to ne sve, samo one sa lošom i zastarjelom informatičkom opremom, opremljene informatičkom opremom krajem decembra 2010. godine, i to donacijom Narodne republike Kine. Od tog perioda, zbog nepostojanja stavke u Budžetu Kantona Sarajevo nije ništa značajno ulagano u opremanje škola novom informatičkom opremom i infrastukturom. Ministarstvo je nabavku informatičke opreme za škole izvršilo samo tokom 2006., 2007. i 2008. godine. Poslije toga zbog nedostatka finansijskih sredstava uzrokovane ekonomskom krizom i smanjivanjem Budžeta Kantona Sarajevo nije ništa nabavljano od informatičke opreme za škole. Oprema u školama je dosta stara, te ista ne može podržati novije verzije softvera, bazirane na novijim tehnologijama. Prosječna starost računara je 7 godina, dok u pojedinim školama računari su stari i po 10 godina.
U proceduri se trenutno nalazi, na osnovu donesenog Rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine, Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju, te je cjeloviti tekst upućen na Vladu i Skupštinu Kantona Sarajevo.
Obzirom da se EMIS sistem u Kantonu Sarajevo implementira od septembra 2004. godine, a do sada nije zakonski regulisana njegova primjena u Kantonu Sarajevo, osim što je donesen Pravilnik o EMIS-u, to je potrebno što hitnije usvojiti pomenuti Nacrt Zakona o izmjenama zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i Zakona o srednjem obrazovanju na Vladi Kantona Sarajevo i Skupštini Kantona Sarajevo.

Prioritetni neodložni zadaci Sektora za informatizaciju obrazovanja i nauke za naredni period su:

1. Usvajanje izmjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju, kojim će se EMIS informacijski sistem staviti u zakonske okvire, te usvajanje izmjena teksta Pravilnika o primjeni EMIS sistema u Kantonu Sarajevo,
2. U saradnji sa UTIC-om (kao tehničkom administratoru sistema) raditi na pripremama za provođenje eksterne mature u Kantonu Sarajevo u školskoj 2014/15. godini, a koju će ove godine polagati 4.135 učenika iz Kantona Sarajevo i prema procjeni oko 300 učenika iz cijele Bosne i Hercegovine,
3. Realizacija nabavke obrazaca za štampanje propisanih dokumenata (svjedodžbi, uvjerenja i dr.) za učenike osnovnih i srednjih škola (4077 učenika osn. škola i 14.696 učenika srednjih škola), a koje će se štampati korištenjem modula EMIS sistema u saradnji sa Univerzitetskim tele-informatičkim centrom
4. Realizacija produženja ugovora (nabavke) za korištenje licenciranog softvera u javnim osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo.
5. Dalja implementacija projekta „Škola budućnosti“ kao modela uvođenja informacijsko-informatičke pismenosti u nastavne procese, kreirati projekte u oblasti obrazovanja i novih informacijskih tehnologija.
6. Dizajnirati seminare koje bi organiziralo Ministarstvo sa nastavničkim fakultetima uz saradanju sa drugim institucijama, za upotrebu IKT-a u obrazovanju (veći broj seminara -kontinuirano)

Zaključak:
Informatizacija osnovnog i srednjeg obrazovanja, samo je u manjoj mjeri ostvarena, i to iz više razloga kao što su postojeća ograničenja nedostatka organizacijskih, kadrovskih, i finansijskih reusrsa kako u Ministarstvu tako i u ustanovama obrazovanja. Uprkos tome svijest o potrebi informatizacije je osnažena, uočeni su problemi i naznačeni odgovori, vrste i pravci aktivnosti u Strategiji infomatizacije koju je potrebno revidirati i usvojiti kao dokument na osnovu kojeg će se ne samo dalje razvijati i usavršavati obrazovni sistem već i otvoriti mogućnost dobijanja sredstava iz evropskih fondova.
Potrebna je izrada nastavnih planova i programa koji će voditi računa o sadržajima (odnos opšteg i posebnog infomacijskog obrazovanja), te hitna izmjena nastavnog plana i programa predmeta Informatika u osnovnim i srednjim školama. Potrebno je podsticati inovativne, sposobne nastavnike kroz vrednovanje i nagradu bilo kroz standarde i normative bilo kroz nagrade.
U sljedeće četiri godine potrebno je omogućiti da se Kanton Sarajevo priključi razvijenim zemljama u istraživanju i razvoju IKT-a te u njegovoj primjeni pri stvaranju novih proizvoda i usluga u obrazovanju. Promoviranjem strategije i inovativnih pristupa u razvijanju IKT-a na školskom nivou i razvojem obrazovanja utemeljenom na upotrebi IKT-a, unaprijediti kvalitetu obrazovnog sistema koji će svim nastavnicima i učenicima omogućiti uključivanje u moderno informatičko društvo.
Treba napomenuti da je sve to rađeno u veoma otežanim uslovima, bez ministra koji bi rukovodio, prostorije Ministarstva nakon februarskih demonstracija stradale su od požara i bile su neuslovne, te su oprema i dokumentacija premještene u drugi objekat (Centar za edukaciju i razvoj nastavnih tehnologija) gdje se uz povremene poplave, odvijao rad ministarstva naredna tri mjeseca.
Sektor za informatizaciju obrazovanja i nauke nije adekvatno opremljen računarskom opremom zadnjih 10 godina, te se koristi dotrajala oprema ili se koristi računarska oprema koja je uzeta na revers od UTIC-a.
Veliki problem i nedostatak u provođenju informatizacije obrazovanja predstavlja nepopunjenost Sektora za informatizaciju prema sistematizaciji Ministarstva. Sektor broji samo dva čovjeka, a implementira se informacijski sistem u cijelom Kantonu Sarajevo koji obuhvata 53.500 učenika i 113 školskih ustanova. Nije jednostavno implementirati i voditi sa ograničenim ljudskim i tehničkim kapacitetima ovako veliki i zahtjevni informacijski sistem.

S poštovanjem,

M I N I S T A R
Prof. dr. Elvir Kazazović