Na jučerašnjoj sjednici Vlada Kantona Sarajevo (KS) je, na prijedlog Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS, usvojila i Akcioni plan energijske efikasnosti u javnim objektima za period 2018-2020. godina. Ovaj dokument je pripremljen u okviru saradnje Kantona i UNDP-ija na realizaciji Projekta „Zeleni ekonomski razvoj“, a njegovoj pripremi prethodila je izrada Studije energijske efikasnosti javnih objekata u KS, kojom su analizirana ukupno 322 javna objekta iz sektora zdravstva, kulture, obrazovanja, unutrašnjih poslova, rada i socijalne politike i drugih.
Cilj ovog plana je smanjenje potrošnje energije za 6.958.624 kWh godišnje ili 5,01 posto od trenutnih energetskih potreba 322 pomenuta javna objekta analizirana Studijom. Pretpostavka je da bi njegovom primjenom bile ostvarene finansijske uštede u iznosu od 1.085.839 KM na godišnjem nivou, uz postizanje standardima zahtijevanog komfora tj. temperature i vlažnosti zraka u prostorijama za rad i boravak, uštede u budžetima, smanjenja korištenja fosilnih goriva, očuvanje prirodnih resursa te u konačnici unapređenje kvaliteta zraka u KS.
Imajući u vidu dužinu perioda na koji se donosi ovaj plan, raspoloživost finansijskih sredstava i kriterije za odabir pomenutih javnih ustanova, odlučeno je da njegov sadržaj čini ukupno 36 javnih objekata/projekata, od kojih je devet objekata u nadležnosti Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade, šest u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, sedam u nadležnosti Ministarstva zdravstva, devet u nadležnosti Ministarstva kulture i sporta te pet u nadležnosti Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS.
Za implementaciju mjera povećanja energijske efikasnosti u ovim objektima u naredne tri godine potrebno je izdvojiti 7.955.582 KM, i to 3.160.039 KM u ovoj godini ili 40 posto sredstava, 1.700.015 KM ili 21 posto u narednoj godini i 3.095.528 KM ili 39 posto u 2020. godini. Inače, za realizaciju Akcionog plana potrebno je osigurati sredstva iz različitih izvora finansiranja, kao što su Budžet Kantona Sarajevo koji je dominantni izvor, zatim budžeti općina, kreditna i donatorska sredstva te ostali izvori.
U ovoj godini predviđena je energijska sanacija ukupno 11 javnih objekata, za što su u ovogodišnjem Budžetu KS na poziciji resornog Ministarstva obezbijeđena sredstva u iznosu do 1.237.700 KM. Što se tiče ostalih sredstava, ona se trebaju osigurati u zavisnosti od svakog pojedinačnog javnog objekta, baš kao što je slučaj sa tri škole iz oblasti obrazovanja. Riječ je o osnovnim školama „Izet Šabić“ i „Peta osnovna škola“ te „Srednjoj elektrotehničkoj školi“ za čiju su sanaciju osigurana kreditna sredstva u iznosu od 986.148 KM, u okviru Projekta „Energetska efikasnost u BiH“ za Federaciju BiH, a koji se realizuje iz kredita Svjetske banke. Također, UNDP-i je u tekućoj godini obezbijedio sredstva u iznosu od 400.000 KM.
Prema ovome može se zaključiti da su za realizaciju projekata energijske efikasnosti samo za 2018. godinu već obezbjeđena značajna finansijska sredstva, i to 2.623.848 KM od potrebnih 3.160.039 KM.
Međutim, pored ovog Ministarstva, za nastavak realizacije projekata energijske efikasnosti trebalo bi u narednim budžetskim godinama planirati sredstva na pozicijama i drugih nadležnih ministarstava. Ovaj plan, također, daje mogućnost da ovi objekti u budućnosti mogu biti kandidovani i kao projekti za investiciono ulaganje kod kantonalnih i entitetskih vlasti, kao i kod domaćih i međunarodnih finansijskih institucija i fondova, kako bi se ostvarili pozitivni efekti primijenjenih mjera energijske efikasnosti.
Plan predviđa i nastavak aktivnosti na konačnom uspostavljanju jedinstvenog sistema energetskog menadžmenta, iako je ovaj proces na određeni način već započeo u KS dijelom kroz uspostavljanje Informacionog sistema za upravljanje energijom, odnosno EMIS sistema, zatim imenovanje energijskih menadžera javnih objekata koji vrše mjesečan unos podataka o potrošnji energije i vode u javnim objektima, i to sve prema Odluci Vlade KS iz 2016. godine.
Akcioni plan je donijet na period od tri godine, odnosno do donošenja cjelovitog Plana energijske efikasnosti KS koji treba obuhvatiti i sektore industrije, saobraćaja, preostali dio javnog sektora koji se odnosi na javna preduzeća, itd.
Poznato je, da je sredinom prošle godine donesen Federalni akcioni plan, te da prema članu 9. Zakona o energijskoj efikasnosti postoji, između ostalih, obaveza i vlade kantona ili od nje zaduženog organa uprave, da donese plan energijske efikasnosti na svom području u periodu od šest mjeseci od dana donošenja pomenutog federalnog plana. Budući da do danas nisu pokrenute konkretne aktivnosti na pripremi cjelovitog kantonalnog akcionog plana, pripremljeni plan unaprijed je u obzir uzeo i dio ciljeva Federalnog akcionog plana koji se odnose na javne usluge javnih objekata u nadležnosti KS.
Kako navode u ovom ministarstvu, važno je da Kanton Sarajevo što prije pristupi primjeni odredbi Zakona o energijskoj efikasnosti i krene u izradu cjelovitog Kantonalnog akcionog plana energijske efikasnosti.
