SARAJEVO, 20. FEBRUARA (ONASA) - Ministar finansija Amel Kovačević u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o prioritetima u radu, finansijskoj situaciji u Ministarstvu, aktuelnim problemima u finansijskom sektoru, te o mogućim novim projektima u 2019.godini.
ONASA: Da li ste zadovoljni finansijskom situacijom u KS?
KOVAČEVIĆ: Kanton Sarajevo je najznačajnija ekonomska regija u BiH. Tu živi gotovo 20 odsto stanovništva FBiH koje je privrijedilo 32 odsto BDP-a i privuklo 34 odsto investicija u FBiH tokom 2017. godine. Iako u preraspodjeli prikupljenih poreza KS igra važnu ulogu u podržavanju ravnomjernog ekonomskog razvoja cijele BiH, iz godine u godinu budžetski prihodi rastu. Usvojeni budžet za 2019. godinu iznosi 941 milion KM i za 39 odsto je veći od budžeta iz 2015. godine. Taj rast je dijelom uzrokovan ulaskom UNSA na trezorsko poslovanje, no ipak predstavlja veliki skok na prihodovnoj strani. Postavlja se pitanje da li su data javna sredstva alocirana u društvu na najbolji mogući način. Znamo da na plate uposlenih odlazi 48,6 odsto, na socijalna davanja 19,84 odsto dok je na kapitalne investicije planirano svega 17 odsto budžeta za 2019. godinu. Javni sektor ima ulogu da pruža različite usluge građanima kao što su sigurnost, zdravstvo, obrazovanje, pravdu, javni saobraćaj, čistoću, vodu i kanalizaciju, energente, administriranje podataka o imovini, pravima i obavezama građana. Nažalost ovaj naš skupi javni sektor u KS ne pruža željeni kvalitet javnih usluga. To je naš ključni društveni problem koji se neće moći riješiti kozmetičkim promjenama. Ukoliko ovo društvo želi da preživi i prosperira, mora se početi graditi općedruštveni konsenzus da su temeljite promjene neophodne i prihvatljive svima zarad budućnosti Sarajeva. Nažalost nemamo mnogo vremena za suočavanje sa istinom, jer vojske nezadovoljnih odlaze trbuhom za kruhom i tako dodatno usložnjavaju stanje.
ONASA: Koji su prioriteti u Vašem radu?
KOVAČEVIĆ:Kao ministar finansija u KS želim da dam svoj stručni doprinos na različitim projektima i programima koje vlada bude implementirala, a sve u cilju adekvatnog redanja prioriteta, jačanja implementacijskih kapaciteta, realizaciji, mjerenju i finansijskoj kontroli budžetskih aktivnosti. Kada je riječ o Ministarstvu finansija KS, neophodno je preduzeti niz mjera kako bi ovo ministarstvo bilo ojačalo kako organizacijski tako i tehnološki da bi se na upravljiv način mogle obavljati zakonom propisane obaveze za budžet, trezorsko poslovanje, upravljanje dugom, budžetska inspekcija i interna revizija. Neophodno je propitati postojeće poslovne prakse, identificirati efikasnija rješenja, gdje god je moguće digitalizirati procese, a uporedo donijeti novu sistematizaciju radnih mjesta. Uporedo ovim reformama, Ministarstvo finansija obavlja svoje redovne aktivnosti, ali i implementira, različite sistemske projekte poput uvođenja UNSA na trezorsko poslovanje, prelazak na novi software za trezorsko poslovanje, programsko budžetiranje i slično.
ONASA: Da li ste zadovoljni usvojenim budžetom Ministarstva za 2019. godinu i kada očekujete rebalans?
KOVAČEVIĆ: Usvojeni Budžet za 2019. godinu je korigirani nacrt budžeta koji je pripremila prethodna vlada. Imali smo veoma kratak vremenski period da se upoznamo sa nacrtom, uočimo i podržimo projekte koji su od važnosti za naš kanton. Bilo je budžetskih stavki koje nisu bile dovoljno razrađene ili nismo uspjeli da prepoznamo njihovu opravdanost pa smo ih ostavili po strani. Kroz prizmu programskih principa i smjernica vladajuće koalicije posmatrali smo cijeli budžet te pokušali ugraditi dodatne elemente i projekte, ali ne u željenoj mjeri. Dakle nismo upotpunosti zadovoljni budžetom, ali jesmo zadovoljni što je usvojen kako bi smo mogli što prije krenuti u njegovu implementaciju. Svako odugovlačenje imalo bi nesagledive posljedice po dinamiku investicijskog ciklusa.
ONASA: Koji su aktuelni problemi u finansijskom sektoru Kantona Sarajevo i kako ih planirate rješavati? KOVAČEVIĆ:Iako je Sarajevo finansijski centar BiH, KS nema nadležnosti u reguliranju finansijskog sektora, to čini FBiH. Kanton Sarajevo je nadležan za finansiranje djelatnosti svojih aktivnosti oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima. Kantonalna politika oporezivanja je predmet našeg interesovanja. Želja nam je da uspostavimo, makar u našem domenu, društveno odgovoran i efikasan porezni sistem. Naime, mora se voditi briga o preraspodjeli bogatstva u društvu, tako što ćemo mrtvi kapital u nekorištenoj imovini staviti u ekonomske tokove. Ako pružimo prodršku hrabrim poduzetnicima početnicima kroz eliminaciju različitih nameta, višestruko će nam se vratiti u novim radnim mjestima, dodatnoj ekonomskoj aktivnosti i poreskim prihodima. Sarajevo mora biti lider i u ovoj reformi. Mora se čuti u regionu da se isplati doći u Sarajevo i poslovati.
ONASA: Da li je u planu Ministarstva finansiranje daljih radova na energetskoj efikasnosti javnog sektora i individualnih objekata stanovanja?
KOVAČEVIĆ:U Budžetu za 2019. godinu u različitim ministarstvima predviđeno je preko 2,5 miliona KM za ovu namjenu. Rebalansom budžeta ovaj će se iznos po svemu sudeći znatno povećati. U saradnji sa općinama, međunarodnim fondovima i bankarskim sektorom gledaćemo da ova ulaganja pomognu u ostvarenju tri ključna cilja, a to su smanjiti potrošnju energenata, smanjiti emisiju zagađenja u gradu te kroz nove fasade i krovove uljepšati naš grad.
ONASA: Na koji način zaustaviti trend odlaska mladih iz države i motivisati njihov ostanak u državi?
KOVAČEVIĆ:Seobe naroda nisu novi fenomen, o tome smo učili u historiji. Ljudi se sele tamo gdje su im prilike za život i perspektive za njihovu djecu bolje. Naše društvo mora brzo donositi velike odluke koje će ponuditi nadu. Svi se moramo svaki dan zapitati šta to možemo uraditi da sutra Sarajevo bude bolje. Niko to za nas neće uraditi. Trebamo više učiti, više raditi, više dijeliti, više komunicirati međusobno kako bi smo bili bolji ljudi. Već imamo lijepu zemlju samo još da i ljudi budu bolji pa će se ponovo javiti nada za bolje sutra.
ONASA: Da li mladi tokom 2019. godine mogu očekivati još neke mjere kao pomoć za kupovinu prve nekretnine?
KOVAČEVIĆ:Ponuda, kako novoizgrađenih tako i korištenih, stambenih objekata u KS premašuje potražnju. Također bankarska ponuda za finansiranje kupovine stanova je vrlo konkurentna i omogućava kreditno sposobnim građanima da na dugi rok uz povoljnu cijenu kapitala otplaćuju kredite. Ovo su dva ključna preduslova za povoljne cijene nekretnina na našem tržistu. Ukoliko na to još dodamo poreske olakšice pri kupovini prve nekretnine koje propisuje novi zakon o porezu na promet nekretnina i porezu na naslijeđe i poklone, onda velika ponuda stanova, jeftino i povoljno finansiranje te značajne poreske olakšice kreiraju neophodan ambijent za kvalitetno rješavanje stambenog pitanja za mlade. No ključni problem nije na strani ponude već potražnje jer, nažalost, mladi ljudi nisu kreditno sposobni za ulazak u ovakve investicije što zbog velike nezaposlenosti, što zbog niskih primanja te karaktera zaposlenja koje je često na određeno vrijeme. Ova vlada ima namjeru da kroz svoju aktivnu politiku zapošljavanja i poticaja za mlade poduzetnike te otvaranja javnih radova u različitim oblastima kreira nova radna mjesta za mlade ljude koji će onda biti u prilici da iskoriste pogodnosti na tržištu nekretnina.
ONASA: Koje nove projekte biste voljeli započeti i završiti u vašem mandatu?
KOVAČEVIĆ:Volio bih kada bismo u toku ovog mandata uspjeli podignuti kvalitetu javnih usluga koje se pružaju u Kantonu Sarajevo koristeći najbolje svjetske prakse, dostupna tehnološka postignuća i domaće IT resurse. Zašto ne bi i sarajlije mogle putem svojih pametnih telefona rješavati sve svoje potrebe za javnim uslugama od sigurnosti, zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite, sporta i kulture, saobraćaja te raznoraznih administrativnih usluga. Ovo bi nam pomoglo da iznova dizajniramo sve naše poslovne procese i reformiramo javni sektor na takav način da konačno postane uslužan građaninu. Zadovoljstvo građana mora postati primarna mjera uspjeha javnog sektora.
ONASA: Šta mislite o ulozi i značaju nezavisnog novinarstva i koliko je ono bitno za razvoj demokratskog društva?
KOVAČEVIĆ:Neophodno je da novinari imaju dovoljno slobode da obavljaju svoj posao. Ja smatram da novinari imaju ogromnu ulogu u društvu da svojim javnim radom ukazuju na društvene prioritete, probleme i rješenja. Nažalost veliki je egzistencijalni pritisak na medije pa se često orijentiraju ka info-zabavljačkoj industriji, dok se zanemaruju prioriteti našeg društva. Nevjerovatno je kako je naša akademska zajednica tiha u propitivanju suštinskih dilema koje ovo društvo ima, stoga ne treba kriviti novinare kada inteligencija šuti.
